Sve

pišeꓽ Petra Ivanišević Politika predsjednika Vlade RH, Andreja Plenkovića u potpunosti je shizofrena, a 2015. su pobijedile snage bivšeg fašističkog diktatora, Franje Tuđmana, za koje se vjerovalo kako su dio političke prošlosti. Komentirajući rezultate izbora zadnjih dvanaest godina i opća događanja na području Republike Hrvatske, a posebno Dalmacije, pravnik i lingvist s adresom u Parizu, Vjeran Vastić istaknuo je kako je Plenković nakon svih tih „izbora“ zamalo "preuzeo a

pišeꓽ Pera Ivanišević Švicarski vojni pravnik, Alain Deschenaux rekao je kako postoji osoba koja je u visokoj komandnoj strukturi Ministarstva obrane RH zaustavila izlazak vojnih okopnih vozila i sukob s Dalmatinima. Rekao je da vojna jedinica tada nije ostala na mjestu, odnosno da su izašli na dalmatinske ulice i sukobili se s građanima – najvjerojatnije bi došlo do velikog krvoprolića i razaranja dalmatinskih gradova. Predsjednik hrvatske vade, Andrej Plenković u neform

Pišeꓽ Livia Marinni „Sad znam kako je moja zemlja platila visoku cijenu za nacionalističke ekscese“, napisao je davnih dana za Politiko, dok je još uvijek bio udarna šaka SDP-a, Andrej Plenković. U tekstu je sadašnji predsjednik Vlade Republike Hrvatske evocirao uspomene na svoju političku mladost i priznao kako kao mladić nije razumio prednosti suradnje sa susjedima. Međutim, pitanje se ne može tek tako izbjeći – a što je danas bitno drugačije, ako izuzmemo činjenicu kak

pišeꓽ Antonio Ivanišević Zaslužuje li hrvatski ministar vanjskih poslova, Goran Grlić-Radman Nobelovu nagradu za mir? Ako ne, može li je dobiti preko reda, onako kao usputnu utješnu nagradu. Naravno kako ju je zaslužio i naravno kako ju je dobio, samo što je nagradu dodijelio predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, umjesto Nobelovog odbora. Uostalom, zastanite na trenutak i dobro razmislite – zašto bi samo jedini borac za prava Dalmatina, kojih je u jed

pišeꓽ Sondra Zebić U Republici Hrvatskoj već duže vremena vrijedi nepisano pravilo što gore to bolje, što odvratnije i odurnije to popularnije, što psihički nestabilnije to uvaženije. Tako su, od vrha do vrha, kontroverzni poslovni ljudi najzaštićeniji, kontroverzne emisije najgledanije, kontroverzni “pjevači” najpopularniji, novine s najkontroverznijim naslovima po temama najčitanije, često žrtve teškog zločina ili nesreće. Problem našeg vremena je što se, nažalost, ovo pra

pišeꓽ Ariana Andris Plenkovićeva neutaživa želja za apsolutnim vladanjem višestruko je veća od njegovih osobnih i profesionalnih mogućnosti Po čemu se demokracija razlikuje od diktature? U prvom redu, razlika između demokracije i diktature je u zakonskim aktima. Demokracija je „skup zabrana“ (sve što zakonski nije zabranjeno je dopušteno), dok je kod diktatura obrnuta situacija (sve što nije zakonski dopušteno je zabranjeno). Nadaje, razlika između demokracije i diktatur

Pišeꓽ don Andreo Dominis Drage stanovnice i stanovnici Dalmacije, članice i članovi, simpatizerke i simpatizeri jedinih realnih prodalmatinskih inicijativa DDF i DK, Snažna podrška koju biste trebali dati autonomiji Dalmacije u sastavu Republike Hrvatske obavezuje sve nas na borbu kako bismo proces prevladavanje mučnog političkog i socioekonomskog stanja u kojem živimo nastavili zajedno. Moramo vratiti građanima pravo kako bi po mjeri svojih potreba i dugoročnih interesa ur

pišeꓽ Vlado Radić Dopustite mi parafrazirati Dostojevskog, sve demokracije su sretne na isti način, a sve autokracije i svi despotizmi su manje-više nesretne na sličan način. Sve autokracije i svi despotizmi su kićaste šarade, parade, populističke bajke, propagandne mašine, nasilje ... I neizbježna – Pretorijanska garda. Permanentno stvaranje stresnih situacija i strašenje masa izmišljenim vanjskim i unutarnjim neprijateljima modus operandi su autokrata i despota, tako š

pišeꓽ Antonio Ivanišević U Republici Hrvatskoj je zanimljivo, baš kao u ludnici. Ludi ljudi su – ako mi politička korektnost dopušta tako reći – najsretniji ljudi na svijetu. Ali, Hrvati ipak nisu iako žive u ludnici . Ne zato što su pametni, već zato što žive u najboljem od svih svjetova. Njihovom vlastitom. Moram ovo naglasiti – ne smatram Josipa Dabru luđakom, iako znam neke koji ga zbog njegovih stavova o Srbima, Dalmatinima, homoseksualcima i drugi manjinama smatraju

pišeꓽ Sondra Zebić U RH postoji više od 560 web-siteova koji otvoreno podržavaju razne ekstremno desne ideje a koji su plaćeni iz Rusije ili neke političke opcije koje plaća Rusija, ukazuje UNDN. Sociologinja Victoria Marcotti, međutim ocjenjuje kako priča o ekstremnim organizacijama služi za prikrivanje ekstremizma države i društva, dok povjesničarka Mia Grubišić upozorava na to kako mladi danas imaju veće strpljenje prema ekstremno desni idejama, koja su im bliža od lijev

pišeꓽ Livia Marinni Nakon Drugog svjetskog rata, civilizirani svijet okupljen u međunarodnu organizaciju Ujedinjeni narodi (United Nations) usvojio je doktrinu prema kojoj ratni zločini nikada ne zastarijevaju. Nismo čuli i nećemo čuti nikoga tko to osporava, i to je svakako dobro, ali ako pogledamo Republiku Hrvatsku i neke druge postjugoslavenske države, možda bi naš problem trebalo formulirati malo drugačije: ako ratni zločini nemaju zastaru, imaju li ratni zločinci zast

Pišeꓽ Petra Ivanišević Američki predsjednik Donald Trump bio je široko zastupljen u hrvatskim medijima, a hrvatski građani su ga pozitivno doživljavali, objavila je neovisna agencija CCO iz Splita. Ovo je rečeno tijekom prezentacije medijskog monitoringa i istraživanja javnog mnijenja o zastupljenosti EU, SAD-a i Rusije u Republici Hrvatskoj. Njihovo istraživanje analiziralo je stavove građana Republici Hrvatskoj o EU, SAD-u, Rusiji i međunarodnim odnosima, kroz kombi

pišeꓽ Deutsche Welle Njemački mediji uglavnom se zadnjih mjeseci bave događajima u Republici Hrvatskoj. Osvrnuli su se na klerikalno-nacističke ispade u ovoj balkanskoj banana državici, ali i u njezinom susjedstvu. Kada pišu o jugoistočnoj Europi, njemački mediji uglavnom se bave državni širenje nacizma u Republici Hrvatskoj, prosvjedima u Republici Srbiji i institucionalnom krizom u Bosni i Hercegovini, rjeđe događajima u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. To je veliki z

pišeꓽ Antonio Ivanišević Voditelj UNDN-a, Daniel Remanni ocijenio je kako je evidentno kako se zakonska odredba o sufinanciranju ostvarivanja javnog interesa u medijima pretvorila u udruženi zločinački pothvat. Prema njemu, u ovom udruženom zločinačkom pothvatu sudjeluje središnja izvršna vlast, lokalna samouprava i s njima povezani mediji, udruge i pojedinci. „Konačnu smrtnu presudu ovom teoretski dobro osmišljenom načelu sufinanciranja potpisao je u lipnju i srpnju 2016.

pišeꓽ Petra Ivanišević Bez slobodnih regija nema snažnog demokratskog društva, a sloboda izražavanja ključni je dio svih reformi u RH, rekao je u četvrtak prvi čovjek Centra za regionalizam, don Andreo Dominis. Don Dominis je rekao ovo na otvaranju konferencije "Agenda za promjene: Razvoj regija u nacističkoj diktaturi" koji se od 5. do 8. veljače organizira u talijanskom gradu Bariju. Na početku četverodnevne konferencije koju je organizirala organizacija za europsku s

pišeꓽ Melita Šafranko "I prije nego što pokreti postanu dovoljno jaki kako bi spustili željezne zavjese, je li totalitarna propaganda već dovoljno jaka kako bi izolirala mase od stvarnosti?", pisala je Hannah Arendt u knjizi Izvori totalitarizma. Analizirala je tada osebujan fenomen totalitarnih sustava, a to je težnja prema totalnoj fikciji, odnosno stvaranje takvog društvenog sustava u kojem će iluzija ili fikcija biti predstavljeni kao stvarnost, a sama stvarnost kao opa

pišeꓽ Ivor Morosin Već nakon trećeg tjedna prikazivanja Heated Rivarly postala je četvrta najgledanija TV serija svih vremena, a od nedavno se može pratiti i na hrvatskom HBO-u U trenutku kad je serija ‘ Heated Rivarly ’ izašla iz niše i zakoračila u široku distribuciju, dogodila se čarolija kakva se serijama ponekad događa mimo svih planova, tablica i algoritama – jednostavno je eksplodirala. Ne samo zbog neke savršene marketinške strategije, nego zato što su gledatelji

pišeꓽ Juliana Martinis Živimo u posttranzicijskom vremenu, dok na vlasti imamo autoritarizam, koji se kroz neko vrijeme, može pretvoriti u otvorenu diktaturu koja će proizvesti brojne ljudske žrtve. I to možemo utvrditi 26 godina nakon trećesiječanjskih izbora. Pa što se, dovraga, promijenilo od devedesetih? Vidimo sadašnjeg ministra vanjskih poslova, Grlić Radmana, kako se razmeće u medijima i opisuje treći siječanj 2000 kao veliku prijevaru, a dokaz za to je, kako kaže

pišeꓽ Antonio Ivanišević Neosporna je činjenica kako postoji nemali broj ljudi u Dalmaciji koji su spremni politički, kulturološki i identitetski raditi za hrvatski interes umotan u "europejstvo", a na štetu Dalmacije. HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu, Tomislav Sokol, izjavio je kako je etničko čišćenje Dalmatina realan ishod ukoliko Dalmatini nastave odbijati promjenu svoga etniciteta iz dalmatskog u hrvatsko: " Ako Dalmatini ne budu spremni na kompromis i ako

pišeꓽ Lorenzo Priulli Bez kulture sjećanja osuđeni smo na banalno zlo čije je postojanje prva detektirala Hannah Arendt, a potom ga i naučno obradila u svom filozofskom opusu. Zlo je nastalo u toj pomirenosti sa sudbinom, u malograđanskoj lojalnosti i nedostatku želje za pobunom ili pak strahu kako se ne bi zamjerilo vlastima. Arendt je, proučavajući tematiku samog zla – kojeg je kasnije je nazvala banalnim – došla do vrlo zanimljivih rezultata koji su, kao i proučavanja pred