Zašto hrvatska vlada preferira skuplje kineske kredite umjesto besplatnog europskog financiranja

Piše: Goran Marasović

Republika Hrvatska dvanaest je godina punopravna članica Europske unije i kao takva ima snažnu financijsku potporu za rast i razvoj, no Vlada Republike Hrvatske ipak se okreće kineskim kreditima.

U zadnjih nekoliko godina, Republika Hrvatska se našla u središtu rasprava o izboru financiranja infrastrukturnih projekata. Pelješki most, koji povezuje kopneni dio Dalmacije s poluotokom Pelješac i dalje prema Dubrovniku, rasprava o izgradnji mosta Split-Kaštela postao je simbol sukoba između europskih i kineskih financijskih izvora. Mnogi se pitaju: zašto hrvatska vlada odabire skuplje kineske kredite umjesto besplatnog europskog novca?

Prema dostupnim podacima, cijena izgradnje Pelješkog mosta, koji povezuje sam jug Dalmacije s njezinim ostatkom te ostalim dijelovima Republike Hrvatske, košta je oko 580 milijuna eura, od toga je kineski konzorcij „China Road and Bridge Corporation” bio zadužen za izgradnju samog mosta koji je koštao 334,6 milijuna eura. Izgradnju mosta je financirala europska unija u iznosu od 85% (493 milijuna eura, odnosno 284,4 mil eura za kineski dio), a Vlada RH trebala je izdvojiti 15%, odnosno 87 mil eura ukupne svote ili 50,2 mil eura za dio koji su gradili Kinezi. Unatoč tome što je kineskoj korporaciji isplaćen pun iznos od 284,4 mil eura, konzorcij „China Road and Bridge Corporation” i dalje potražuje sredstva od Vlade RH.

Nadalje, mora znati kako su kineski krediti jako skupi i ne nude privlačne mogućnosti za države kao što je Republika Hrvatska. U usporedbi s europskim sredstvima, koja često nude nultu kamatnu stopu, ovo može izgledati kao neobjašnjiv izbor. Stoga se treba zapitati, zašto se Vlada Republike Hrvatske, pored besplatnog europskog novca zadužuje u Kini po nepovoljnim uvjetima.

Istini za volju, kineska sredstva dolaze s bržim procesima isplate, što dodatno privlači građevinske projekte koji zahtijevaju hitna rješenja. Međutim, uz ovo dolaze i dodatni zahtjevi i potencijalne obveze, što može povećati pritisak na hrvatske institucije u budućnosti.

Europska sredstva: zahtjevi i kontrola

S druge strane, Europska unija nudi besplatno financiranje, ali s jasnim i strogim uvjetima. Na primjer, od država članica zahtijeva se izrada elaborata te dokazivanje zaštite ljudskih prava i vladavine prava. Prema podacima Europske komisije, proces odobrenja može trajati od 6 mjeseci do 2 godine. Ova dugotrajna procedura može frustrirati vlasti koje nastoje brzo realizirati projekte od značaja za lokalne zajednice.

Osim toga, europski projekti često uključuju mehanizme kontrole koji osiguravaju pravilno trošenje sredstava. Svaki put kada Vlada Republike Hrvatske uzme kredit u Kini, Republika Hrvatska izbjegava situacije poput onih sa sumnjivim poslovnim praksama koje su se dogodile u prošlosti. Isto tako, Vlada priznaje kako gazi ljudska prava i slobode, gazi prava radnika i ne poštuje osnovna pravila demokracije poput vladavine prava i pravne države.

Još jedan faktor u ovoj dilemi je politički utjecaj. Kineski kapital često dolazi s političkim uvjetima koji mogu olakšati bilateralnu suradnju. Za Republiku Hrvatsku, ovo može značiti jačanje ekonomske veze s najvećom svjetskom ekonomijom. Na primjer, u 2022. godini, Republika Hrvatska je registrirala 20 posto povećanje kineskih ulaganja unutar infrastrukture, čime se jača suradnja izvan ekonomskih okvira.

Suprotno tome, Europska unija nudi transparentnost i kontrolu. Politika EU često se doživljava kao sporija i rigidnija, što može frustrirati vladajuće strukture koje žele brža rješenja.

Kineska strategija: dugoročni ciljevi

Kina koristi financijske projekte kao alat za stjecanje geopolitičkog utjecaja. Izgradnja Pelješkog mosta nije samo infrastrukturni pothvat; ona označava i način na koji Kina želi učvrstiti svoju poziciju u Europskoj uniji i na Balkanu. Krediti povezani uz širu strategiju "Jedan pojas, jedan put" pružaju Kinezima ne samo financijsku, već i političku kontrolu.

U slučaju Pelješkog mosta, dodatni zahtjevi za financiranje sugeriraju kako Kina želi zadržati svoju poziciju i utjecaj unutar Republike Hrvatske i šire. Ovo može značiti dugoročne obveze prema Kini, koje bi mogle utjecati na hrvatsku suverenost u budućnosti.

Odluka između kineskog i europskog novca ima dugotrajne posljedice za Republiku Hrvatsku. Brz pristup sredstvima može donijeti brze rezultate, ali dugoročni troškovi, uključujući više kamate i mogući politički utjecaj, predstavljaju rizik. Prema analizama, postoji mogućnost kako bi Republika Hrvatska mogla doći u situaciju gdje bi prekomjerna zaduženost prema Kini ugrozila njezinu ekonomsku i političku stabilnost. Baš kako se to danas događa s Republikom Srbijom.

Kineski krediti mogu izgledati privlačno na kratak rok, no ovisnost o takvim izvorima može postaviti ozbiljna pitanja o održivosti dugova. Primjeri iz drugih zemalja pokazuju da slične situacije mogu dovesti do dugoročnih ekonomskih problema.

Izbor između kineskog i europskog financiranja izaziva mnoga pitanja za hrvatsku vladu. Kineski novac može donijeti brza rješenja, ali europska sredstva jamče transparentnost i sigurnost. Ključno pitanje ostaje: kako će ove odluke oblikovati budućnost Republike Hrvatske?

Osim ekonomskih posljedica, važno je razmotriti i političke aspekte. Republika Hrvatska se nalazi na raskrižju i ispravni odabir može oblikovati sudbinu njezinih građana i gospodarstva na dug niz godina. Utvrdite strategije koje će osigurati njihovu budućnost, a iz istih rasprava mogu proizaći važni zaključci.