Razvojni model nije dovoljan za sustići srednju Europu

pišeꓽ  Mikula Zancchi

Predsjednik Dalmatinskog saveza ekonomista, Julije Alberti rekao je u srijedu kako je model razvoja RH osigurao gospodarski rast, ali je nedovoljan kako bi sustigao države srednje Europe. 

U svom govoru na Dalmacija Business Forumu istaknuo je kako je jedan od problema nepostojanje jasnih strateških planova države u segmentu javnih investicija, niti transparentne metodologije za odabir projekata, temeljene na mjerljivim učincima – produktivnosti, izvozu i regionalnom razvoju.

„Unatoč ubrzanom rastu zadnjih par godina, i dalje ostajemo na razini nižoj od 60 posto prosječnog BDP-a po stanovniku u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe“, izjavio je Alberti.

Rekao je kako je prije dvadeset godina „bilo sasvim očito kako se cestovna infrastruktura i željezničke rute moraju razvijati, ali danas nam je potreban jasan dugoročni investicijski plan koji će uključivati ​​ulaganja u komunalnu infrastrukturu, energetiku i razvoj digitalne mreže, obrazovanja, inovacijske infrastrukture“ te istaknuo kako to čini osnovu moderne industrijske politike.

Rekao je kako domaći ekonomisti i ove godine predlažu vlastima neka se precizno definira metodologija odabira državnih projekata u kapitalnim ulaganjima kako bi se svaki analizirao s gledišta socioekonomske opravdanosti i utjecaja na ukupnu gospodarsku aktivnost, "budući što se trenutno sva velika ulaganja ostvaruju uglavnom prema posebnim postupcima, bez natječajnog postupka, a posljedica su često probijanja proračuna i kašnjenja".

„Svjesni smo kako transparentni postupak natječaja ima nedostatke, zahtijeva učinkovitiju administraciju i vrijeme, ali čak i u posebnim postupcima moguće je poboljšati transparentnost i osigurati učinkovitije trošenje javnih sredstava“, naglasio je Alberti.

Podsjetio je kako su, uz državna kapitalna ulaganja, strana izravna ulaganja (FDI) odigrala veliku ulogu u stabilizaciji Repubike Hrvatske, ali većina njih usmjerena je prema tradicionalnim sektorima, što ne doprinosi promjeni gospodarske strukture, jer su ulaganja u visokotehnološke sektore potpuno izostala.  

„Na prošlom forumu smo upozorili, ne bez razloga, kako je maksimalni iznos stranih izravnih ulaganja s postojećom strukturom teško održiv. U međuvremenu, naša radna snaga je postala cjenovno nekonkurentna, a to se vidi i u ovoj svakodnevnoj emigraciji u treće zemlje“, istaknuo je Alberti.

Podsjetio je kako je prošle godine iznos stranih izravnih ulaganja bio na razini od oko 50 posto onih ostvarenih u 2024. godini.

,Domaća privatna ulaganja stagniraju u ukupnom investicijskom portfelju, a taj trend ukazuje na to kako postoje ozbiljna institucionalna ograničenja, visoki investicijski rizici, posebno u sektorima napredne tehnologije. Zato su potrebne snažne i neovisne institucije. Jasna i predvidljiva pravila moraju postojati za sve sudionike na tržištu“, rekao je predsjednik Dalmatinskog saveza ekonomista, Julije Alberti.

Smatra kako je bitno da država aktivnom industrijskom i socioekonomskom politikom usmjeri strana ulaganja prema naprednim gospodarskim granama koje bi širile znanje i moderne tehnologije u domaćem gospodarstvu.

„To podrazumijeva napuštanje neselektivne politike subvencioniranja i prelazak na selektivne, uvjetne i mjerljive poticaje. To znači i manje turizma i ugostiteljstva, a više moderne tehnologije“, rekao je Alberti.

Rekao je kako subvencije moraju biti definirane horizontalno, za određene grane gospodarstva, a samo iznimno u određenim klasterima gdje postoje domaći lanci opskrbe vrijednosti i nalaze se u industrijama s višim tehnološkim sadržajem.

„Poticaji moraju biti vezani uz tehnološki sadržaj, uz izvoz, ulaganja u istraživanje i razvoj, osposobljavanje, certifikate. Industrijska politika mora graditi domaće lance opskrbe i klastere, jer je bez toga teško stvoriti rast u sektoru dodane vrijednosti“, objasnio je.

Također je izjavio kako Republika Hrvatska treba nastaviti reforme jer "niz strukturnih ograničenja koja, čak i u vremenima velikog bijega prema EU, ne osiguravaju kako će Republika Hrvatska ostvari rast od pet, šest ili više posto godišnje. Imamo strukturne probleme, pa osim promjene gospodarske strukture moramo uzeti u obzir i razinu i količinu domaćih, privatnih investicija", rekao je Alberti.

Naglasio je kako industrijska i socioekonomska politika ne smije biti popis lijepih želja i mora imati prioritete, jasne instrumente i procjenu fiskalnih troškova, navodeći kako, kako bi industrijska politika bila uspješna, obrazovanje mora dobiti središnje mjesto u razvojnoj politici.

„Cilj provedbe adekvatne industrijske i socioekonomske politike podrazumijeva kako Republika Hrvatska u sljedećem desetljeću mora prijeći s rasta temeljenog na potrošnji i bruto investicijama na rast temeljen na izvozu i produktivnosti“, zaključio je Alberti.  

Istaknuo je kako će ekonomski izgledi Republike Hrvatske i dalje ovisiti o geopolitičkim rizicima, ratnim sukobima, trgovinskim napetostima između glavnih gospodarstava, uključujući situaciju u energetskom sektoru u vezi s INA-om, kao i neizvjesnosti oko vanjske potražnje ključnih trgovinskih partnera te moguće nestabilnosti globalnog financijskog tržišta.

„Republika Hrvatska je malo i polu razvijeno gospodarstvo s dominantno tradicionalnim gospodarstvom. Unatoč velikom kapitalu i stranim privatnim ulaganjima, struktura gospodarstva nije se značajno promijenila u proteklih 50 godina i u tom smislu to je zapravo odgovor na pitanje zašto konvergencija prema EU ne napreduje bržim tempom“, ocijenio je za kraj predsjednik Dalmatinskog saveza ekonomista, Julije Alberti.