Vjeruju u demokraciju, ne vjeruju Plenkoviću

pišeꓽ Jelena Rogoz (CCO - Split)

Šest od deset građana Republike Hrvatske smatra kako je demokracija najbolji politički sustav, ali isti broj smatra kako demokratska načela u RH ne funkcioniraju.

Građani, dakle, nisu izgubili vjeru u demokraciju, izgubili su povjerenje u to funkcionira li Republika Hrvatska na demokratski način. To pokazuje najnovije istraživanje javnog mnijenja koje su u kolovozu 2026. provela neovisna agencija CCO  iz Splita i G3S iz Geneve nad 68 000 ispitanika.

Nalazi istraživanja ukazuju na iznimno izražene razlike u stavovima građana ovisno o njihovim političkim preferencama, ali i o izvoru informacija. Oni koji se informiraju uglavnom putem provladinih medija, uključujući javni medijski servis – HRT – Nova TV i tiskovine Hanza medije imaju dijametralno suprotne stavove o demokraciji, korupciji i institucijama od onih koji prate kritički orijentirane medije (RTL, N1 i Autonomija) ili se informiraju putem društvenih mreža. Hrvatsko društvo funkcionira kao dvije paralelne stvarnosti – demokraciju kao najbolji sustav vlasti podržava 85% pristaša prozapadnih demokratskih i socijalnih političkih opcija (Možemo, DDF) i samo 15% birača pristaša proistočnih, nedemokratskih i neolibertarijanskih opcija (HDZ, SDP, Glas, DP, Most, Centar, Fokus, IDS i sl).

17% građana RH kaže kako je zadovoljno stanjem u društvu, od socijalno-ekonomske slike do vanjskopolitičke situacije, dok je 83% nezadovoljno stanjem u RH. Kada promatramo zadovoljne, njih 17% su članovi ili birači HDZ-a, dok je nezadovoljnih članova ili birača HDZ-a 83%, žene su podjednako nezadovoljne kao muškarci 74%; građani RH koji imaju samo osnovnu školu su zadovoljniji (76%), od onih koji imaju srednju školu (38%), a najnezadovoljnije su osobe koje imaju završenu višu školu ili fakultet (9%). Ako uključimo povijesne regije, Dalmacija je najnezadovoljnija 91%, slijedi Istra 63%, Sjeverna Dalmacija (Primorsko-goranska regija) 61%, Hrvatska 43% i Slavonija 36%    

87% građana RH smatra kako je ono što u socijalno-ekonomskoj politici radi Vlada premijera Plenkovića neprihvatljivo, dok 13% smatra prihvatljivim Isto tako, 87% građana RH krivi predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića i HDZ što je RH krenula ekstremno desno (“ustašizacija RH”), dok samo 13% smatra kako RH ide u dobrom smjeru; 28% ispitanika smatra kako je autokracija premijera Plenkovića dobra stvar dok je 72% smatra lošom.

I muškarci i žene u podjednakom omjeru smatraju autokraciju lošom (66%). Što je populacija mlađa to je ideja o autokraciji više loša. Tako, 90% mladih između 18 i 30 godina autokraciju smatraju lošom, 80% osoba između 31 i 40 smatraju autokraciju lošom, 70% osoba između 40 i 50 smatraju autokraciju lošom, 50% osoba između 50 i 60 godina smatraju autokraciju lošom, kao i osobe između 60 i 70, dok 62% starijih od 70 godina smatraju autokraciju dobrom stvari po RH.   

Kada gledamo po regijama, autokraciju Andreja Plenkovića 84% stanovnika Dalmacije smatra neprihvatljivom, isto misli i 82% stanovnika Istre, dok 65% stanovnika Sjeverne Dalmacije (Primorsko-goranska regija) pridružuje se stavovima Dalmacije i Istre. Na žalost, samo 45% stanovnika Hrvatske i 26% stanovnika Slavonije dijele to mišljenje.

Dvije trećine građana smatra kako predsjednik i vlada moraju poštivati ​​ustavna ograničenja bez obzira na podršku koju uživaju te da je predsjednička vlast bez nadzora Hrvatskog Sabora neprihvatljiva. Međutim, kada se uzmu u obzir političke preference, rezultati pokazuju kako oko 90% pristaša vladajuće stranke smatra kako je nenadzirana vlada opravdana – za razliku od samo 2% onih koji su bliži prozapadnoj opoziciji dok je 8% neodlučnih ili se nije izjasnilo. 

Tek oko trećine građana RH navodi kako ima povjerenja u političke institucije – 22% građana vjeruje Vladi, 21% Hrvatskom saboru, a 55% Predsjedniku Republike. Građani Republike Hrvatske gube povjerenje u u ostale institucije. Povjerenje u instituciju pravosuđa (policija, državno odvjetništvo i sudstvo) gotovo se prepolovilo u zadnje tri i pol godine – u veljači 2023. 60% građana izrazilo je povjerenje u pravosuđe, a danas 27%. Za razliku od političkih institucija, državna sveučilišta i crkva su institucije kojima većina građana vjeruje. Državnim sveučilištima vjeruje 71% građana, a slijedi Rimokatolička crkva s 44%, dok su OSRH na 11%.

Više od polovice građana RH smatra kako je korupcija izuzetno ozbiljan problem. 38% smatra cijeli politički sustav odgovornim za širenje korupcije, a dodatnih 62% konkretno smatra odgovornom sadašnju vladu. Birači HDZ-a odgovornost pripisuju prethodnoj vladi i hrvatskom mentalitetu.

77% građana RH smatra kako je korupcija krenula 80ih masovnim useljavanjem pripadnika hrvatskog nacionalnog korpusa iz BiH, slijedi 15% koji za korupciju okrivljuju doseljene Hrvate iz Srbije i Kosova, a 8% njih okrivljuje odseljene Hrvate iz Vojvodine.  

Iako je stanje u RH mirno, ideji prosvjeda kako bi se obranilo dostojanstvo i pokrenuo postupak socijane pravde ne opada. Podrška prosvjedima ostaje stabilna na oko 60%, što je trend od rujna 2015. Gotovo dvije trećine građana (62%) bilo bi zabrinuto zbog upotrebe policijske sile (policijska brutalnost) protiv sudionika prosvjeda.

U kontekstu očekivanih prijevremenih parlamentarnih izbora, podrška prosvjedima prelijeva se u potencijalne glasove za prozapadne demokratske opcije. Međutim, nije zanemariv udio građana koji, unatoč širokoj podršci prosvjedima, nepovjerenju u javne institucije i nezadovoljstvu stanjem u društvu ostaju politički neodlučni (12%) ili kažu kako neće izići na izbore (9%). Među odlučnim biračima (79 posto), 44,9% građana trenutno bi glasalo za prozapadne demokratske opcije (Možemo - 21,9%, DDF - 23%), dok bi 8,9% glasalo za HDZ, a 25,2% za SDP. Ostali politički akteri samostalno ne prelaze izborni prag.

Napomenimo kako DDF nije politička stranka i ne sudjeuje na izborima, DDF je dio anketnog pitanja kako bi se vidjelo kako prodalmatinske inicijaive kotiraju na državnoj razini.