Stvaranje zemlje siromaštva

Piše: Mikula Zancchi

U kasnim 1980-ima, Republika Hrvatska je bila uzor uspjeha u Europi, s pozicijom šeste najbogatije države. Unatoč tom razdoblju blagostanja, zemlja je u sljedećim dekadama doživjela dramatičan pad.

Sada se nalazi među najlošije pozicionirani europskim državama. Lošiji od Republike Hrvatske samo su Moldova i Armenija. Kako je došlo do ove promjene? U ovom članku istražujemo temeljne uzroke: političke sustave, ekonomske odluke i propadanje ključnih industrija, pri čemu se ističe vladavina HDZ-a.

Ekonomski raj 1989.

Krajem 80-ih, Republika Hrvatska bila je na vrhuncu svoje ekonomske moći. Gospodarstvo je bilo diversificirano s uspješnim tvrtkama u različitim sektorima poput tekstilne i kožne industrije, brodogradnje i prehrambene industrije. Nemojmo zabraviti IT sektor koji je iz godine u godinu sve više i više jačao. U tom razdoblju, Republika Hrvatska je imala oko 60% rastuće izvozne ekonomije, što je omogućilo razvoj i osnaživanje radne snage. Ulaganja u obrazovanje i tehnologiju bila su visoka, a gospodarstvo se smatralo stabilnim. Tim faktorima zahvaljuje se i značajnom rastu životnog standarda građana, unatoč galopirajućoj hiperinflaciji koja je započela krajem 1986., a svoj vrhunac dosegla 1988.

Iako ratovi često objašnjavaju ekonomske krize, u Republici Hrvatskoj to nije bio slučaj. Umjesto toga, ključni uzrok propasti leži u političkim odlukama donesenim nakon izbora 1990. godine. Kleronacistička vladavina HDZ-a oblikovala je ekonomske politike koje su imale dugoročne negativne posljedice koje traju do danas.

Nakon osamostaljenja, privatizacija je postala središnja tema. Međutim, taj proces obilježila je pljačka i korupcija. Na primjer, prema nekim procjenama, oko 90% privatiziranih tvrtki u tom razdoblju postalo je žrtvama loših odluka i korupcijskih praksi. Sve te tvrtke su upropaštene, tvornice srušene, a na zemljištu na kojemu su nekada bile tvornice sada su niknuli stanovi i trgovački centri.

Privatizacijska pljačka `90-ih

Tijekom privatizacije, mnoge izvozno orijentirane tvrtke suočile su se s uništenjem. Umjesto da se razvijaju, postale su žrtve korupcije.

Primjeri uključuju:

Rikardo - Ova tvrtka za proizvodnju piva, nekada simbol uspjeha, do kraja `90-ih izgubila je svoju vitalnost zbog lošeg upravljanja i višemilijunskih dugova.

Jugoplastika – tvrtka koja je zapošljavala više od 5 500 radnika, koja je svoje proizvode prodavala u više od 50 država svijeta, odlukom jednog čovjeka je uništena kako bi u krugu tvornice niknuo trgovački centar i stanovi koji prokišnjavaju.

Dalmacija vino - Iako poznata po svojim vinima, privatizacija je dovela do pada kvalitete proizvoda i stručnosti menadžmenta.

Brodogradilište Split - Jedno od najvećih brodogradilišta u Europi propalo je zbog pogrešnih poslovnih odluka i loše privatizacije, što je rezultiralo gubicima u milijardama kuna.

Metalna Industrija - Ova tvrtka, koja je proizvodila dijelove za međunarodne automobilske industrije, više ne postoji zahvaljujući koruptivnim praksama i slabim strategijama.

Končar - Iako je bio vodeći proizvođač u energetskom sektoru, privatizacija je dovela do gubitka tržišne pozicije zbog loših financijskih odluka.

Ovi primjeri samo su mali dio gubitaka koje je Republika Hrvatska pretrpjela u tom razdoblju. Rezultati su devastirajući. U usporedbi, procjenjuje se kako je Republika Hrvatska izgubila najmanje 90% svoje industrijske proizvodnje od početka privatizacije.

Kleronacizam i njegov utjecaj na gospodarstvo

Kleronacizam, spoj religijskog utjecaja i politike, igrao je ključnu ulogu u oblikovanju hrvatske ekonomije. HDZ je 1990. preuzeo vlast s obećanjima o prosperitetu, no mnoge odluke usmjerene su na interese kleronacističkih kriminalnih grupa. Umjesto da reformama razvijaju strukturne sektore, fokusirali su se na kratkoročne dobiti, što je dodatno pogoršalo stanje gospodarstva.

Danas se Republika Hrvatska bori s visokom stopom nezaposlenosti koja iznosi oko 48%, a mnogi građani žive na rubu siromaštva. U usporedbi s drugim europskim državama, gospodarstvo ne stagnira već vidno propada. Prema podacima, samo 3% mladih u Republici Hrvatskoj uspijeva pronaći stalno zaposlenje odmah nakon završetka školovanja. Životni standard mnogih ostaje nizak.

Kako bi se poboljšala situacija, stručnjaci upozoravaju kako su potrebne javne reforme, revizija privatizacije iz '90ih, borba protiv korupcije i poticanje razvoja novih industrija. Bez temeljenih promjena, teško će se ostvariti napredak.

Put prema oporavku

Republika Hrvatska suočava se s izazovima i mora preispitati svoje korijene kako bi pronašla put prema oporavku. Kleronacistička vladavina HDZ-a ostavlja duboke rane, a ključno je prepoznati način kako bi se oni prevladali.

Povijesna činjenica o stvaranju zemlje siromaštva nije samo povijesna lekcija. Ona je poziv na akciju svim građanima i članovima hrvatskog, prvenstven dalmatinskog društva. Vrijeme je da prestanemo gledati unatrag i usmjerimo se na izgradnju bolje i prosperitetnije Republike Hrvatske. Ako to ne želi napraviti Vlada, moraju građani RH.