Stephani: Ako se Velika plaža izgradi gubimo područje bio raznolikosti

Piše: Fabijan Marasović

Konavoska Velika plaža, plaža koju vole mnogi turisti iz Europe i svijeta, mogla bi, kako se makar najavljuje, postati veleban turistički kompleks, što znači daljnju devastaciju Dalmacije.

Investitor projekta bila bi tvrtka iz Hercegovine, koja je dobro poznata Dalmaciji i Dalmatinima/Dalmatincima, posebno Splićana, i to zbog Žnjana – „Eagle Hills Croatia“. Sve je počelo zakupom plaža, za koji je raspisan javni natječaj, pa se natječaj produžavao, pa se hercegovačka tvrtka registrirala u Splitu i ponudila cifru od 1,9 milijuna eura za baš sva plažna mjesta, koju je teško tko mogao nadmašiti.

Arhitektica i ekološka aktivistkica, Larissa Stephani, istaknula je kako je činjenica kako je javni natječaj za zakup ležaljki jako „interesantan u negativnom smislu za naše zakupce" i dodala kako je "slučajno" produžen kako bi Eagle Hills Croatia mogao sudjelovati u njemu.

"U periodu produženja javnog natječaja uključila s, registrirala jedna mala seoska kopanija, dobila je sva jamstva koje su bila neophodna, za koje su naši ljudi morali izdvojiti minimum dva do tri mjeseca kako bi prikupili svu tu potrebnu dokumentaciju kako bi se mogli prijaviti na natječaj. Znači, cijeli taj proces je, po našem mišljenju, bio jako netransparentan i nepravedan. Pri tom, način na koji je sve izašlo na vidjelo ukazuje kako je namjera bila drugačija od realizacije, znači, nije se radilo isključivo o zakupu prelijepe plaže za postavljanje suncobrana, nego je to bio uvod u jednu puno veću priču“, objasnila je arhitektica iz Stephani.

Tek nakon što se digla bura u javnosti, krenula je najava velikih hercegovačkih investicija. Predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, potpisao je bilateralni sporazum s BiH koji, inače, suspendira hrvatsko zakonodavstvo. Tako nešto mogli smo kod nas vidjeti u nizu slučajeva. Na pitanje na koji način se odvija ovaj proces, sugovornica je odgovorila kako kada vidite kako se cijeli taj prostor planira, odnosno kakve se vizije i renderi prikazuju, tada je jasno kako se ovaj sporazum može povezati s tvrtkom 'Eagle Hills Croatia.

"Kada imate prezentaciju projekta koji potpuno uništava sve oko sebe, odnosno nema nikakvih dodira s Velikom plažom, onda se taj sporazum prezentira tako što se doslovno ignorira, odnosno briše hrvatsko zakonodavstvo. Znači, ovdje zbilja ima ključan trenutak, bitan trenutak, da se hrvatska javnost, a pogotovo regionalna i lokalna zajednica, nije bila upoznata s svim ovim koracima koji su doveli do toga pa smo stali i rekli – ovo je zaista neprihvatljivo, jer ne možete raditi sporazume  plaži koja je u Dalmaciji, a ne uključiti regionalnu i lokalnu zajednicu, gdje je 12 km te plaže u njihovoj, tako reći, zajednici“, istaknula je Stephani.

Burna reakcija javnosti dovela je do toga da je, kako je rekla naša sugovornica, hrvatska vlada pokušala objasniti ovaj pristup nečim što je povijesno značajno za Konavle, Dalmaciju i Republiku Hrvatsku i kako je sve od početka do kraja bilo transparentno.

"Činjenica je kako postoje planovi koji predviđaju valorizaciju Velike plaže kao turističke destinacije, ali ne u tom i takvo obimu kako je prezentirano i kako je traženo od premijera Plenkovića. Imamo prostorni plan općine Konavle (Cavtat), imamo plan Cavtata, koji predviđa nukleuse izgradnje i koji je ipak usklađen, iako nismo svi zadovoljni, ali ipak poštuje zakone zaštite kulturnog dobra i prirode, znači i identiteta Konavala i tog dijela Dalmacije, jer mi ovdje pričamo o jednom jako ključnom području, koje je prepoznato na globalnom nivou kao ključno područje posebne bio raznolikosti“, istaknula je Stephani.

Velika plaža je od 1968. godine zaštićena kao spomenik prirode. Na pitanje što bi za prirodu značila gradnja, ekološka aktivistkinja odgovara kako bi svaka izgradnja, svaka intervencija u takvom specifičnom i jako osjetljivom ekosustavu imala značaj i za opstanak bio raznolikosti.

"Ne možemo izdvojeno, izolirano gledati Veliku plažu od ostatka Konavala i Prevlake. Oni su jedna ekološka cjelina. Znači, sve te ptice, zbog kojih smo i zaštitili ovo područje, prelijeću na Veliku plažu kako bi stigle u svoje utočište, gdje se mogu hraniti na Prevlaci. To je sve jedna cjelina, i ukoliko se Velika plaža u tom obimu i na način na koji je premijer predstavio izgradi, onda gubimo jedno od najznačajnijih područja bio raznolikosti, a posebno jedno od najznačajnijih područja za ptice selice – a to bi bio sam jug Prevlake“, objašnjava Stephani.

Prema njezinim riječima, krajnje je vrijeme kako bi se svi megalomanski projekti izvan gradova, koji se planiraju ili već grade u Dalmaciji, preispitali.

"Zaista je krajnje vrijeme kako bi se, kad je Dalmacija u pitanju, čula i pitala stručna javnost i kako bi se čuo glas građana. Ipak i smo ovdje vjekovima sačuvali ovu bio raznolikost i dali svoj doprinos njezinu održanju, i mislim kako je krajnje vrijeme kada bi se svi građani Dalmacije digli i pustili svoj glas. S druge strane, građani Dalmacije moraju se pitati kada je u pitanju njihova sudbina i njihova budućnost. i zaista nemamo pravo trošiti prostor koji je u suštini neponovljiv, sada se treba preispitati što ostavljamo budućim generacijama. A ako ovako nastavimo, buduće generacije neće imati gdje živjeti“, zaključila je arhitektica i ekološka aktivistkinja, Larissa Stephani.