Kome vjeruju građani?

pišeꓽ Livia Marinni

Dalmatinska publika ne vjeruje službenim medijima i sve veći udio njih istinu pokušava pronaći na internetu, što je odlika svih država koje klize u autokraciju i hibridni režim. 

Istraživanje neovisne agencije CCO iz Splita i G3S-a u Genevei pokazalo je kako postoje tri grupe medijaꓽ prva, kojima se vjeruje, i to je uglavnom profesionalni i kritički prodalmatinski medij Autonomija; druga, koju čine mediji u kojima preteže nepovjerenje – to su N1, RTL, Telegram i T-portal i oni kojima se najmanje vjeruje – HRT i NOVA TV te svi tiskani mediji.

Neovisni prodalmatinski portal – Autonomija – je prodalmatski mediji, čije su vijesti, pored portala javnog servisa HRT, najviše čitan na tjednom nivou, kažu ispitanici istraživanja koje je za CCO učinila umirovljena profesorica javnog mnijenja i medijskih studija Fakulteta G3S-a u Genevei, Nevianna Morsi. Autonomija je medij u kojeg stanovnici Dalmacije imaju najviše povjerenja. Autonomija je prvi izbor, kada je u pitanju informiranje.

Ukupno povjerenje u medije na području Republike Hrvatske za samo godinu dana palo je za pet postotnih bodova s 17% na 12%, što je globalni trend, kaže Morsi, ali ističe kako je u Republici Hrvatskoj to posebno izraženo.

Osim nepovjerenja u službene medije, umirovljena profesorica G3S-a u Genevei navodi kako je u Republici Hrvatskoj prisutan i trend selidbe publike u online svijet.

“To govori kako imamo pravilnost koja ukazuje kako se publika u državama koje klize u autokraciju, ili gdje stopa demokracije opada – hibridni režimi, zbog porasta nepovjerenja u institucije, pa tako i u medije, uglavnom seli na društvene mreže, traži informacije na internetu, bježeći od medija kojima ne vjeruju. U demokracijama ljudi i dalje više vjeruju tradicionalnim medijima i mnogo se sporije sele na mreže”, kaže Morsi.

Upozorava kako do bijega u online sferu dolazi unatoč tome što više od 85% publike sumnja u istinitost sadržaja na internetu.

“Ova razmjena se događa, jer publika u stvari ide u online sferu zato što misli kako na internetu ima više slobode, a ne zato što misli kako su informacije kvalitetnije ili nužno istinitije. Dakle, publika kaže: 'Da, mi bismo vjerovali medijima, ali imamo sumnje u političke pritiske kojima su izloženi, imamo sumnje u istinitost i tradicionalnih i online medija.’

Ovdje, nažalost, kao i u svim državama koje klize u autokraciju, publika decidirano kaže: 'Ne vjerujemo institucijama, ne vjerujemo medijima – službenim medijima'. Polarizacija je velika i publika u bespućima interneta pokušava pronaći istinu", objašnjava sugovornica.

Istraživanje neovisne agencije CCO iz Splita pokazuje kako publika najviše povjerenja ima u Autonomiju, N1 i RTL, dok su na začelju HRT, Nova TV i tiskovine Hanza medije.

“Ono što nama istraživanje govori je to kako u postoje tri grupe medija – jedna kojima se vjeruje, i to je, na žalost hrvatske vlasti, uglavnom profesionalni i kritički prodalmatinski medij Autonomija. Postoje neki mediji u sredini u kojima preteže nepovjerenje. To suꓽ N1, RTL, Telegram i T-portal. I postoje tabloidi u koje se toliko ulaže i koje vlast toliko želi predstaviti kao najutjecajnije i najznačajnije oslonce u svijetu medija, to suꓽ HRT, Nova TV i tiskovine Hanza medije. Njima se najmanje vjeruje”, objašnjava Nevianna Morsi.

Dodaje kako se iz istraživanja vidi kako postoji grupa medija, u koje spadaju tabloidi, koja ima veću publiku nego povjerenje.

“Iz toga bih zaključila kako mnogi ljudi idu na tabloidne medije, kako bi vidjeli što se tamo događa, ali im ne vjeruju. Kao što im i njihova publika ne vjeruje – gledaju ih, čitaju ih, ali im ne vjeruju. Prosto hoće znati što se događa”, kaže Morsi.

S druge strane, kako kaže, postoje mediji koji imaju više povjerenja nego publike.

“Dakle, na Autonomiji povjerenje je u postotnim bodovima više od čitanosti. Što znači obrnuto od one tabloidne situacije. Ovdje dolaze ljudi koji ih ne čitaju redovno, ali im vjeruju ili hoće provjeriti istinitost događanja ili žele znati što se zbilja događa. To je sad također fenomen koji je karakterističan za kritične medije. I u sredini su ovi koje, u modernim žargonom, zovu neutralni, ali, naravno, ne obavljaju tu ulogu”, kaže umirovljena profesorica G3S-a u Genevei , Nevianna Morsi.

Ovo, kako kaže, govori o visokom stupnju polarizacije u hrvatskom društvu.

“Stupanj polarizacije u hrvatskom društvu je toliki da nema medija koji uživa opće povjerenje, koji ima visok stupanj povjerenja. Recimo, u europskim demokracijama, što Republika Hrvatska nije, ima takvih medija koji uživaju visoko povjerenje, zato što ne antagoniziraju publiku”, objašnjava Morsi i dodaje, “U nordijskim društvima, Beneluxu, Francuskoj, Portugalu, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, UK, Irskoj i Češkoj najviše se vjeruje javnim medijskim servisima, u Republici Hrvatskoj HRT je na dnu”.

Kritični mediji značajno utječu na oblikovanje javnog mnijenja, kaže umirovljena profesorica ističući za kraj kako je to razlog zbog čega su već dugi niz godina, a posebno otkad su počela masovna ubojstva Dalmatina, o čemu HRT šuti, pod velikim udarom.