Hakirani mobiteli prodalmatinskih aktivista

pišeꓽ Melita Šafranko

Najnovija afera prisluškivanja srpskih studenata od srane srpskog režima, podsjetila nas je na prisluškivanje prodalmatinskih aktivista. Cijeli članak od 15. veljače 2022. donosimo u cijelosti. 

„Mobiteli više prodalmatinskih aktivista hakirani su pomoću softvera Pegasus koji je razvila izraelska tvrtka za cyber nadzor NSO Group, priopćio je u ponedjeljak Amnesty International.

Američko ministarstvo trgovine prošli tjedan je stavilo NSO Group na crnu listu zbog optužbi kako se njezinom tehnologijom prate novinari, aktivisti za ljudska prava i vladini dužnosnici.

NSO, tvrtka koju regulira izraelsko Ministarstvo odbrane izrazila je zgražanje potezom SAD i tvrdi kako svoje proizvode izvozi i prodaje jedino snagama reda i obavještajnim agencijama te kako poduzima korake kako bi obuzdala zloupotrebu svog programa.

Tvrtka također ponavlja kako nije ona ta koja koja se koristi proizvodima te kako nije upoznata s detaljima osoba pod nadzorom.

Prodalmatinska inicijativa DDF pozvala je EU i UN neka istraži tvrdnje o 'hakiranju' telefona prodalmatinskih aktivista pomoću programa Pegasus. Kako kažu iz DDF-a, među hariranim mobitelima nalazi se i mobitel njihovog glavnog koordinatora Vedrana Bralića.

Kako se doznaje, trojica od šest aktivista rade upravo za prodalmatinsku inicijaivu DDF.

Apple upozorio na špijunski napad

Osim u RH napad se koordinirano dogodio i u drugim državama svijeta. Naime, vlasnici iPhonea i Androida u 92 zemlje primili su hitna sigurnosna upozorenja ovog tjedna.

Apple je svoje korisnike upozorio kako bi mogli biti na meti špijunskog plaćeničkog softvera. "Ovaj napad je vjerojatno usmjeren upravo na vas zbog toga tko ste ili što radite", navodi se u upozorenju koje prenosi DDF.Ovakvi napadi plaćenika, u usporedbi s kibernetičkim kriminalom ili potrošačkim zlonamjernim softverom, ističu se svojom rijetkošću i složenošću. Naime, ovi napadi fokusiraju mali broj ljudi i mogu koštati milijune dolara.

"Ako je vaš uređaj ugrožen ciljanim napadom, napadač bi mogao daljinski pristupiti vašim osjetljivim podacima, komunikacijama ili čak kameri i mikrofonu", navodi se u upozorenju koje je Apple poslao korisnicima.

Na stranici za pomoć objavljenoj u srijedu, tvrtka je ponudila savjete o tome što učiniti ako primite obavijest o prijetnji. Iz tvrtke poručuju da bi trebalo angažirati stručnu pomoć te sugeriraju da korisnici kontaktiraju Digital Security Helpline 24.

Tvrtka je također spomenula Pegasus, sofisticirani špijunski softver koji je razvila izraelska grupa NSO, kada je obavještavala ljude o najnovijem napadu.

Apple je u studenom 2021. podnio tužbu protiv NSO grupe jer ju smatra odgovornom za nadzor i ciljanje Appleovih korisnika uz pomoć Pegasusa. Od 2016. cyberwatchdogi su otkrili nekoliko slučajeva Pegasusa koji su koristili različiti subjekti za praćenje novinara, odvjetnika, političkih disidenata i aktivista za ljudska prava.

EP zatražio istragu

Predstavnici klubova zastupnika na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu raspravljali su o špijunskom softveru Pegasus, koji je razvila izraelska tvrtka NSO i kojim se hakiralo mobitele diljem svijeta, uključujući i u državama EU-a, RH, Mađarskoj i Poljskoj.

„Nove tehnologije mogu igrati ključnu ulogu za policiju i pravosuđe, ali pod uvjetom da se koriste na razmjeran način i sukladno mjerodavnom pravu. Nacionalna sigurnost ne može predstavljati 'bianco-ček' za kršenje ljudskih prava Europljana”, rekao je povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders.

Pegasus se na pametne telefone može instalirati preko SMS i WhatsApp poruka. Nakon što zarazi telefon, Pegasus omogućuje pristup porukama, slikama, mailovima, kontaktima i popisu poziva. Omogućuje i neprimjetno uključivanje kamere i mikrofona, a može i prikupljati podatke o lokaciji korisnika kojeg se prati.

Reynders je ponovio riječi predsjednice EK-a Ursule von der Leyen i osudio „sve nelegalne pristupe komunikacijskim sustavima ili presretanje komunikacija korisnika”, a potom je pozvao sve države članice „da provode zakonodavstvo i zaštite pojedince od bilo kakvog nezakonitog nadzora, uključujući i bilo kakav arbitraran i masovni nadzor”.

Državni tajnik za europske poslove Francuske i predstavnik Vijeća EU-a Clément Beaune rekao je da se ograničavanje privatnosti ipak katkad može opravdati.

“Primjerice, radi borbe protiv kriminala. Međutim, ta ograničenja moraju imati čvrst okvir, imajući na umu da je potrebno štititi ljudska prava. Takve mjere nadzora moraju biti iznimka i moraju biti popraćene mnogim zaštitnim mehanizmima”, dodao je Beaune.

Prema istrazi koju je u srpnju prošle godine objavio konzorcij 17 međunarodnih medija, softver Pegasus omogućio je špijuniranje mobilnih telefona najmanje 180 novinara, 600 političara, 850 aktivista za ljuska prava i 650 šefova poduzeća.

Španjolski zastupnik socijaldemokrata, Juan Fernando López Aguilar pozvao je Uniju da odigra svoju ulogu, „ne samo kao jamac temeljnih europskih prava, već i kao jamac prava na privatnost” i stoga je predložio osnivanje posebnog odbora za istragu.

„Riječ je o masivnom nadzoru i jako je puno toga što mora biti obuhvaćeno. Ne smijemo ni jedan element propustiti”, dodao je López Aguilar.

Osnivanje istražnog povjerenstva EP-a zatražio je i Philippe Lamberts, belgijski zastupnik iz kluba zelenih, kako bi se utvrdilo koje države posjeduju Pegasus ili njegove ekvivalente.

„Odgovornost treba biti utvrđena i odgovorni trebaju trpjeti posljedice. To je nužno kako bismo došli do regulatornog okvira za uvoz, izvoz i korištenje ovog softvera”, kazao je Lamberts.

Nizozemska zastupnica iz kluba liberala Sophie in't Veld optužila je Vijeće i Komisiju da nisu učinili ništa, već da su samo „osudili tu praksu”.

„Europske vlade koje špijuniraju vlastite građane za vlastite svrhe, to je u cijelosti neprihvatljivo. To utječe na cijelo društvo. Stvara se osjećaj nesigurnosti u društvu, nitko ne može biti siguran da nije zapravo izložen špijuniranju, svi će se početi autocenzurirati”, upozorila je in't Veld.

Joachimu Stanislawu Brudzinskom, poljskom zastupniku koji je govorio u ime konzervativaca, predsjednica parlamenta Roberta Metsola oduzela je riječ jer se nije držao teme razgovora, govoreći o „hibridnom napadu” na granicama Unije i o migrantima koji su postali „predmet ucjene”.

Europski regulator zatražio zabranu Pegasusa

Europski regulator za zaštitu podataka (EDPS) pozvao je ranije u utorak da se Pegasus zabrani, navevši da bi njegovo korištenje moglo dovesti do "neviđene razine intruzivnosti, koja može ometati najintimnije aspekte naše svakodnevice".

Izraelska grupa NSO rekla je da ne može potvrditi ni demantirati postojeće ili potencijalne kupce Pegasusa. Navela je da ne upravlja sustavom nakon što je isti prodan državnim korisnicima niti je na bilo koji način uključena u rad sustava.

"Zabrana razvoja i korištenja špijunskog softvera sa sposobnošću Pegasusa u Europskoj uniji bila bi najučinkovitija opcija za zaštitu naših temeljnih prava i sloboda", objavio je EDPS.“