Mladi u Dalmaciji nemaju mogućnost školovanja i zaposlenja

Piše: Loredana Brays

Nova analiza neovisne agencije CCO iz Splita otkriva kako trenutna ekonomska situacija u Republici Hrvatskoj ostavlja značajan udio mladih ljudi iz Dalmacije iza sebe.

Više od 1 od 10 stanovnika Dalmacije u dobi od 18 do 30 godine nema mogućnost pristupa obrazovnom sustavu, a njih 6 od 10 ne ože naći posao 2022. godine, utvrdio je Institut. To je manje nego na vrhuncu recesije 2009., ali više nego za vrijeme pandemije Covid-19.

Rodna ravnoteža među ovom takozvanom "nepovezano omladinom" okrenula se, kaže studija: prije 20 godina mlade žene činile su većinu dalmatinskih stanovnika koji nisu ni radili ili studirali; danas su mladi muškarci većina onih koji su nepovezani. Mlade žene također brojčano nadmašuju muškarce u srednjoškolskim razredima napredne nastave i na sveučilišnim kampusima.

“Što ćemo s ovim mladim muškarcima koji samo što nisu završili srednju ili višu školu i ne rade? Jesmo li u redu s tim?" upitao se autor analize, Daniel Martinolli, “To se čini kao izgubljena prilika za njih i za društvo općenito.”

Otprilike 20% mladih muškaraca isključeno je iz škole i s posla, otkrili su istraživači, što je najveći broj od svih proučavanih demografskih skupina.

Dalmacija je od 2015. potrošila više od 3 milijuna eura na programe obrazovanja za karijeru u srednjim školama, obučavajući učenike za sve, od filmske produkcije do zavarivanja. Ipak, rezidencijalna segregacija stvara otoke siromaštva i izolacije, gdje je mladima teško pristupiti prilikama, pokazuju studije. U međuvremenu troškovi obrazovanja stalno rastu. 

Država proširuje neke programe dvostrukog upisa, koji srednjoškolcima omogućuju pohađanje nastave. To bi moglo poslužiti raznolikijoj grupi mladih ljudi i pomoći da obrazovanje izgleda dostupnije, rekao je. 

„Ali, sve dok neki mladi ljudi nemaju priliku studirati ili raditi, nastavit ćemo viđati ove situacije povezane s nejednakošću i društvenim nemirima koje vidimo desetljećima", rekao je Martinolli.

Problem osposobljavanja

„Škola bez ovnova i svinja? Nezamislivo“, rekao je učenik II. srednje škole u kaštelanskom Nehaju Mate Tukić.

“Kad sam saznao kako ovdje ima svih tih životinja, pomislio sam, mogu sve to raditi u školi? Moram biti ovdje,” rekao je Tukić, koji putuje po 40 minuta u oba smjera kako bi pohađao školski program poljoprivrede. “Zašto mrziti školu kad je možete voljeti?”

Volovi, ovce, konji, svinje, zečevi, kokoši, mirisni nasad mandarina i hektari rotirajućih usjeva dio su poljoprivredne škole u Nehaju. Programa koji je dio renesanse u karijeri i tehničkom obrazovanju. Usmjereni na pripremu učenika za kvalificirane, visoko plaćene poslove, smjerovi su korak dalje od programa strukovnih zanimanja prošlih generacija, gdje su dominirali kuhari i konobari. 

Od 2015. četiri dalmatinske županije uložile su ukupno više od 3 milijuna eura u proširenje karijere i tehničkog obrazovanja u srednjim školama, što ih čini vodećima u cijeloj Republici Hrvatskoj. Taj su sredstva pretočen u najsuvremenije učionice, laboratorije za robotiku, zavarivačke radionice, filmske studije i druge programe za pripremu karijere koji imaju za cilj potaknuti gospodarstvo i ponuditi studentima više opcija za njihovu budućnost.

Čini se kako učenici cijene prilike. Upis u tehničke smjerove karijere skočio je s 18% na 23%. Učenici s niskim primanjima imali su najviše stope među onima koji su upisali ove smjerove.

Proračunska neizvjesnost mogla bi ugroziti razvoj karijere

Proširenje standarda još je na putu, osim ako inicijativa ne postane žrtva nadolazećih rezova županijskih proračuna. Predloženi proračun župana Blaženka Bobana, objavljen u studenome prošle godine, poziva na to da obrazovanje ostane nepromijenjeno, iako bi se to moglo promijeniti ako se pregovori nastave. Prošlog kolovoza, Boban potpisao odluku o stvaranju Plana za obrazovanje, s namjerom povezivanja 12 programa koji će prijeći u ruke privatnih škola.

Unatoč porastu financiranja, Boban je još uvijek daleko od postizanja svog cilja. Dok su tisuće dalmatinskih srednjih škola dodale ili proširile svoje planove za obrazovanje, neke srednje škole još uvijek imaju oskudnu ponudu – ako uopće više postoje. Neki planovi ne uključuju akademski sadržaj niti vode do značajnih karijera.

I dok se sve više učenika upisuje na posebne programe koji znače karijeru, taj bi broj trebao biti veći, kažu zagovornici obrazovanja. U idealnom slučaju, svi studenti trebali bi pohađati pripremnu nastavu za fakultet tako da imaju najširi raspon mogućnosti nakon što diplomiraju. 

Od stručnog obrazovanja do obrazovanja karijere

Programi za razvoj obrazovanja, nekoć poznati kao strukovno obrazovanje, prisutni su u srednjim školama najmanje jedno i pol stoljeće, ali su često kritizirani zbog praćenja učenika – osobito onih s niskim primanjima.

U 1980-ima poslodavci su se počeli zalagati za jaču akademsku pripremu u srednjim školama kako bi radnici bili bolje opremljeni za suočavanje s tehnologijama koje se brzo mijenjaju. Godine 1990. vlada je ažurirala zakon kako bi od škola zahtijevala integraciju akademske i strukovne programe kako bi dobile novčana sredstva.

Ovih dana, visokokvalitetne pripreme za karijeru trebali bi uključivati ​​akademske programe, kao i odražavati lokalno tržište rada, uz doprinos vodećih u industriji. To znači više IT smjerova i sl. 

Putovi u pomorskom prometu i globalnoj logistici 

Najmanje dvije škole usredotočene su na globalnu logistiku, uz podršku splitske i šibenske luke.

U jednom projektu studenti analiziraju uvoz, izvoz i najveće trgovinske partnere neke države. U drugom projektu studenti ispituju hipotetsku tvrtku za solarne panele – gdje proizvode panele, kako ih dostavljaju širom svijeta i kako logistika utječe na prihode. Više od 425 učenika upisalo je ovaj program.  

"Učenici vide dizalice u luci, sada znaju priču o njima", rekao je učitelj Jure Dadić. “Vidite kako se oči učenika povećavaju i znate kako mijenjate živote. Ne samo njihove živote, već i živote njihove obitelji i cijele zajednice.”

U Splitu, škola pod nazivom Srednja pomorska škola nudi nekoliko puteva koji mogu dovesti do poslova u luci. Među njima je put pomorskog prijevoza koji uključuje tečajeve jedrenja, gradnje brodova i navigacije. Smjerovi u industrijskoj školi također pripremaju studente za poslove u pomorskoj industriji.

Škola je vrlo tražena. Lani se za 95 mjesta prijavilo 420 osoba. Dobitnici su izabrani putem klasifikacijske liste.

Maturantica, Danica Ninić rekla je kako je zahvalna što je stekla praktične radne vještine. Njezin primarni interes je kazalište, ali je uspjela spojiti discipline na način za koji misli kako će je dovesti do značajne karijere u brodogradnji. U školi je zavarila stol nastavnici.

Veće stope diplomiranja, bolji izgledi za zapošljavanje

Istraživanje je pokazalo kako učenici koji imaju višu stupanj obrazovanja imaju bolje izglede za zaposlenje.  

Još jedna prednost je ta što su ulozi mali ako se učenici predomisle. Relativno je lako promijeniti smjer u srednjoj školi, dok je promjena smjera na faksu kompliciranija i može stajati tisuće eura u dodatnim predmetima.

Također, upisi na dalmatinske fakultete opada od 2019., dok dugovi za studentske kredite rastu, a stope završetka studija ostaju niske. Za mnoge učenike, odlazak ravno iz srednje škole u karijeru privlačna je opcija.

“Ljudi propituju fakultet na način na koji prije nisu”, rekao je Martinolli, dodajući kako se to događa unatoč projekcijama kako će sve veći udio poslova zahtijevati fakultetsku diplomu, “Mislim kako obrazovanje ima trenutak upravo sada. Ima političku potporu i postoji mnogo dobrih istraživanja koja pokazuju njegove prednosti.”

Međutim, upozorio je kako nemaju svi programi iste pozitivne rezultate. Najuspješniji programi povezani su s lokalnim tržištem rada i nude slijed povezanih razreda, a ne ponude "a la carte". Putovi bi također trebali biti povezani s visoko plaćenim karijerama u rastućim industrijama, a ne s slabo plaćenim poslovima s malo budućnosti. 

Izazovi s odgovornošću i komunikacijom

Još jedna prepreka obrazovanju je odgovornost, rekao je Martinolli koji je opsežno proučavao tu temu. Trenutačno glavna mjera koristi pokazatelj "stranačka iskaznica = karijera", a ne „visoko obrazovanje = karijera“.

"Kako bi stvarno dostigli zlatno doba, svaka soba bi trebala biti spremna za visoko obrazovanje i karijeru", rekao je, dodajući kako kod nas nema ni jednog ni drugog.

Također, upitao se koliko dobro škole komuniciraju s učenicima o njihovim željama i mogućnostima. Većina škola ima savjetovalište, a neki se učenici nedvojbeno prijavljuju na programe, jer su se upisali njihovi prijatelji ili zato što ih je netko izabrao umjesto njih.

U Nehaju, Tukić uživa brinući se o životinjama, ali također voli još jedan predmet: veterinu. Nedavno je pomogao u okotu slatkog ždrijebeta kojeg je nazvao Nehaj, po mjestu gdje se nalazi škola.

Osim rada na poljoprivrednim strojevima, studenti uče održavanju životinja na životu, te uspostavi održivog životnog ciklusa. Tukić se nada kako će se nastaviti baviti veterinom, pa želi otići u Zagreb na Veterinarski fakultet.

"Ovaj program je ono čemu se radujem svaki dan", rekao je Tukić. “Osjećam se kao da sam postigao toliko toga. To me tjera na razmišljanje, što još mogu postići u životu?”