Dalmatinsko pitanje bi se moglo radikalizirati

Piše: Daniel Remanni

Voditeljica Dalmatinskog arhiva u azilu, Catalina Dandolo ocijenila je u nedjelju kako bi se dalmatinsko može radikalizirati ukoliko se vlada ne uhvati u koštac i ne krene rješavati na dobrobit Dalmacije.

Catalina Dandolo

“Dalmacija je danas prvorazredno političko, ekonomsko i socijalno pitanje, ali ako se ono ne rješava punih 35 godina, može doći do radikalizacije i postati problem, što sigurno nitko ne želi”, rekla je Dandolo na skupu povodom godišnjice utemeljenja Dalmatinskog arhiva u azilu.

Kako se ne bi došlo u tu situaciju, ocijenila je Dandolo, potrebno je da svi imaju mnogo više sluha za proces devolucije (regionalizacije i decentralizacije) Republike Hrvatske, odnosno za uspostavu Autonomne Regije Dalmacije, koja bi se, po njezinim riječima, trebala definirati s jedne strane na osnovu stečenih prava koje je ova regija imala do 25. srpnja 1990., a s druge na temelju europskih standarda.

„Ovo bi značilo kako bi Dalmacija potpuno autonomno obavljala svoje poslove i kako bi samo 30% sredstava koje Dalmacija zaradi otišlo u Zagreb za razliku od danas kada je Dalmacija zagrebačka, slavonska i hercegovačka kolonija“, objasnila je Dandolo.

Ocijenila je kako je pitanje dalmatinske autonomije potpuno obesmišljeno izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske od 25. srpnja 1990. godine ukidanje Zajednica općina kao svojevrsnih regija, te Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te Zakonom o područjima županija, gradova i općina od 22. prosinca 1992. prema kojima ni županije, ni gradovi, a ni općine nemaju niti jednu izvornu nadležnost, osim što se ima pravo definirati svoj grb i zastavu.

“Sve se ostale nadležnosti više-manje definiraju zakonskim rešenjima, što znači kako ih svaka nova većina u državno parlamentu može povećati ili smanjiti, što Dalmaciju čini nestabilnim političkim prostorom koja nema mogućnost samostalnog razvoja”, rekla je Dandolo.

Podsjetio je kako u Dalmaciji postoji inicijativa DDF koja smatra kako buduće autonomne regije moraju imati svoju zakonodavnu, izvršnu, sudsku, upravnu i fiskalnu vlast, izvorne prihode i imovinu zajamčenu Ustavima autonomnih regija, ali je dodala i to kako će pitanje definiranja autonomije pet autonomnih regija ovisiti od dogovora saborske većine i od glasanja građana na ustavnom referendumu.

Dodala je kako bi države poput UK, Njemačke, Austrije ili Švicarske mogle biti dobar primjer kada je u pitanju dalmatinska autonomija.

“Ta i takva dalmatinska autonomija XXI. stoljeća treba ponovo postati lokomotiva ekonomskog i socijalnog razvoja i most između Republike Hrvatske i Mediterana, a ne biti pitanje koje prerasta u problem”, poručila je Dandolo.

Prema njezinim riječima, političari i političke elite u koje stoluju u Zagrebu, koje se zalažu za centraliziranu državu, moraju se upitati zašto je Republika Hrvatska došla u poziciju u kojoj je danas, odnosno kako je moguće kako su sve članice Europske unije ekonomski razvijenije i poboljšale status svojih građana.

“Sigurno postoji neki problem u tome što su se svi naglo razvili i povećali životni standard, samo Republika Hrvatska tone već 35. godinu za redom. Taj problem je povezan s centralistički stavom i nepriznavanje kulturoloških, mentalnih, identitetskih i ostalih razlika između regija te nedopuštanjem da bilo tko može imati bilo šta što nije u Zagrebu”, ocijenila je Dandolo.

Rekla je i to kako Dalmacija mora osnovati vlastitu Akademiju znanosti, umjetnosti i kulture (DAZUK) i naglasila kako su priče o tome kako bi konstituiranje Akademije bio uvod u separatizam potpuno besmislene.

“Plasiraju se raznorazne besmislene teze kako takvi primjeri ne postoje nigdje u Europi, a već u susjednoj BiH postoji Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS), u Vojvodini postoji njihova Vojvođanska akademija nauka, umetnosti i kulture (VANUK), talijanski Piedmont ima svoju akademiju, Škotska svoju, Katalonija svoju… Nacionalistima i centralistima ne smeta Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja poništava sve dalmatsko, ali im smeta sa spomen dalmatinske akademije. Vjerojatno zato što je državna akademija korak ka velikohrvatskoj kleronacističkoj hegemoniji, gdje bi se akademije Akademija Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i HAZU mogle ujediniti u svehrvatsku akademiju. A kada dođete u situaciju spomenuti formiranje dalmatinske akademije, koja nema nacionalni predznak, onda to predstavlja problem”, navela je Dandolo koja je dodala kako Dalmatinska akademija također djeluje, ali u azilu.

Ocijenila je kako upravo takvi politički stavovi dovode do situacije da polaganog proklizavanja Dalmacije iz pitanja u problem.

Rekla je i to kako je danas najgore to što bi moglo zadesiti dalmatinske stanovnike to kada bi Plenković i njegov režim na brzinu iskrojili ustavni položaj Dalmacije i njezinu autonomnost.

“Ovako važno pitanje o budućem državnom uređenju i povijesno dogovoru budućih pet entiteta na teritoriju RH, ne može se donositi na brzinu i u nestabilnoj političkoj situaciji koja trenutno vlada u Dalmaciji i svim njezinim općinama”, navela je Dandolo.

Ocijenila je kako je apsolutno nedopustivo nasilno nametanje mjere dalmatinskog integriteta i subjektiviteta i to još iz Zagreba.

“Opravdano sumnjamo u dobre namjere zagrebačkih centralista s nacionalnim predznakom prema Dalmaciji kojoj su političkim pučem prije 35 godina oduzeli sva ustavna prava”, poručila je Dandolo.

Za kraj je ponovila kako u Dalmaciji postoji inicijativa DDF koja se zalaže za punu autonomiju Dalmacije sa svim svoji pravima i obavezama u devoluiranoj Republici Hrvatskoj, prema načelu pune ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja između članica buduće državne zajednice.