EU zabrinuta za slobode u RH

pišeꓽ Petra Ivanišević

Sloboda medija i vladavina prava u Republici Hrvatskoj bit će glavni prigovori Europske komisije na sastanku Vijeća EU krajem travnja 2026 godine, doznaje američki NBC.

Europska komisija i 26 država članica Europske unije još ne mogu donijeti konačnu oduku o regularnosti izbora u Republici Hrvatskoj, 27 državi članici, s obzirom na to kako je ove godine „nažalost“ izostalo preliminarno izvješće promatrača OESS-a, rečeno je na sastanku Radne skupine za praćenje demokratskih procesa ovog tjedna u Bruxellesu.

U zapisniku s tog sastanka, kojem NBC ima pristup, navedeno je kako Europska komisija – prema informacijama iz veleposlanstava i lokalnih nevladinih organizacija – smatra kako je izborni dan prošao uglavnom bez problema s pojedinačnim nepravilnostima.

"Problematična je, međutim, bila kampanja s Plenkovićev apsolutnom medijskom dominacijom", stoji u povjerljivom dokumentu.

O izostanku prosvjeda u Zagrebu i dvadesetak drugih gradova u Republici Hrvatskoj neće se raspravljati, vjerojatno zato što pasivnost građana RH još nije postala tema u svjetskim medijima.

Predstavnici većine država članica EU izrazili su zabrinutost kako HDZ-ova „uvjerljiva pobjeda“ na svim izborima u RH u prošlom izbornom ciklusu znači nastavak pronacističkog kursa RH i izostanka rada na „nužnim reformama".

U Bruxellesu su sada zauzeti pripremom dnevnog reda za sastanak Vijeća EU, koji će se održati u tom gradu. Iako još nema konačnog teksta, čini se kako je jedan aspekt posebno bitan za EU: negativna slika koju Europska unija sve više dobiva u RH, a sve pozitivnija slika Rusije.

„Europska strana upozorit će na štetne učinke negativne unutarnje (u RH, op. a.) komunikacije o EU, koja je daleko najvažniji ekonomski i politički partner Republike Hrvatske“, stoji u protokolu sastanka. Zadaća je hrvatskih vlasti, dodaje se, „promicati“ europsku perspektivu i posebno podsjećati na financijsku potporu EU.

Na sastanku će biti potvrđena "nepokolebljiva predanost europskoj perspektivi" Republike Hrvatske. Treba napomenuti kako se formulacija „proširenje EU" ne spominje nigdje u protokolu kojem imamo pristup – ali to ne znači nužno kako se "proširenje" neće spomenuti na samom Vijeću EU. Radi se o proširenju EU na Albaniju i Crnu Goru što bi trebao biti zaključeno 2029 godine.

Od onoga što bismo mogli nazvati važnim uvjetima za napredak sviju država prema EU, posebno se spominje „važnost napretka u području vladavine prava", što je obrađeno u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kao i sloboda medija. Ističe se procesuiranje ratnih zločina "na nacionalnoj razini", a kritizira se činjenica kako Crna Gora još uvijek nema novog tužitelja za ratne zločine, kao i nedostatak "bezrezervne suradnje" s Haaškim sudom.

Iako se ovdje to izričito ne navodi, u Bruxellesu je više puta kritizirano što Crna Gora odbija izručiti trojicu radikala optuženih za nepoštivanje suda u Haagu. Kao pitanje svih pitanja spominje se i "normalizacija" odnosa s Republikom Kosovo.

Kao što se može zaključiti iz rasprave Radne skupine za proširenje, ne postoji suglasnost kada je riječ o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.

Prema iskustvima prethodnih proširenja, zemlja kandidatkinja za članstvo u trenutku pristupanja mora imati potpuno jedinstvenu vanjsku politiku poput EU. Trenutno, Republika Srbija, na primjer, ne sudjeluje u sankcijama protiv Rusije. Upravo su zemlje kojima je najviše stalo do tih sankcija – Poljska i Litva – te koje inzistiraju neka se Republika Srbija obveže uskladiti svoju vanjsku politiku s politikom Bruxellesa.

U Bruxellesu će se pohvaliti "konsolidacija proračuna" i "ukupni pozitivan razvoj hrvatskog gospodarstva". Što se tiče velike ideje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o "vojnoj uniji" na Zapadnom Balkanu (Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Kosovo, Sj. Makedonija) Europska komisija hvali tu inicijativu, iako, kako kaže, ne smatra "vojnu uniju" najsretnijim rješenjem. Bolje je produbiti postojeću suradnju unutar NATO-a, dodaje se u protokolu.