Centralizacija uništava lokalnu samoupravu

Piše Petra Ivanišević

Koordinator prodalmatinske inicijative DDF, Vedran Bralić ocijeni je kako su podaci o dugovima lok. samoupr. samo još jedan primjer katastrofalne situacije u kojoj se nalaze hrvatski gradovi i općine.

Bralić je u nedjelju za francuski radio Atlantis rekao kako je sve ovo posljedica najrigidnijeg unitarizma u najekstremnije centralizacije sustava vlasti unutar jedne države članice europske unije.

„Podaci pokazuju kako više od 95% proračunskih prihoda ide centralnoj javnoj vlasti, a samo 5 posto staje županijama i svim lokalnim samoupravama zajedno. Taj financijski utjecaj na lokalne zajednice ostavlja ogromnu rupu u proračunima i dovodi do nepovoljnog zaduživanja zbog čega se dalmatinska lokalna samouprava nalazi u dužničkom ropstvu. DDF već 17 godina govori o katastrofalnim posljedicama najrigidnije unitarizacije i najekstremnije centralizacije“, navodi Bralić na najpopularnijoj francuskoj radijskoj postaji.

Naveo je kako u državama članicama Europske unije, prema podacima Eurostata, udio lokalnih samouprava u proračunskim financijama doseže 70 posto, dok 30 posto odlazi centralnim vlastima te je ocijenio kako istovremeno dalmatinskim općinama i gradovima prijeti potpuni kolaps.

„Ovakva situacija u potpunoj je suprotnosti s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi koju je Republika Hrvatska, kao članica Vijeća Europe, ratificirala i obvezala se na njezino potpuno poštivanje. Čak je bivša Jugoslavija dosljedno poštivala ova pravila iako nije bila članica Vijeća Europe. To govori kako vlast u Republici Hrvatskoj mora shvatiti kako bez zdravog sustava financiranja lokalne razine vlasti nema razvoja naše države. Nažalost, vlasti očito brinu samo o ministarstvima i njihovim proračunima, a općine i gradovi mogu nestati“, rekao je Bralić.

Dodao je kako DDF traži promjenu cijelog političkog sustava u Republici Hrvatskoj, što bi omogućilo početak procesa regionalizacije i decentralizacije te demokratizacije ove banana državice.

Dalmatini nisu ukrasi, već ravnopravni građani

Koordinator prodalmatinske inicijative DDF, Vedran Bralić ocijenio je u nedjelju za francuski radio Atlantis kako u Republici Hrvatskoj također postoji nesklad između prava manjinskih nacionalnih zajednica, koja su propisana određenim zakonskim propisima, i onoga što se primjenjuje u praksi.

„Predstavnici vlasti često naglašavaju kako je razina prava na visokoj razini, ali činjenica je kako su mnoga od njih samo mrtvo slovo na papiru. Ubojstva, protjerivanja, silovanja, paljenja domova, depatrijacija, ilegalizacija i ilegitimizacija, brisanje iz Popisa stanovništva pripadnika dalmatske etničke zajednice najočitiji su primjeri toga. Nacionalne/etničke zajednice, prije svega Dalmatini nisu samo ukras kojim se država ponosi, već bi trebali biti ravnopravni građani Republike Hrvatske koji moraju uživati ​​sva prava“, rekao je Bralić u emisiji na francuskom radiju Atlantis kojeg vodi i uređuje Marie-Ange Legrand.

Prema njegovim riječima, najnoviji slučaj Izmjena i dopuna Odluke Hrvatskog sabora o objavljivanju propisa i drugih akata, kojom je propisano kako se većina akata više neće objavljivati ​​u Službenim listovima lokalnih samouprava na jezicima manjinskih nacionalnih zajednica koje stoljećima žive na određeni područjima RH, samo je još jedan primjer nepoštivanja propisanih manjinskih prava.

„Nadalje, odluka Hrvatskog sabora o ukidanju Popisa stanovništva, a na zahtjev Vlade Republike Hrvatske uslijedila je nakon što se, na popisu stanovništva koji je proveden u kasno ljeto 2021., 450 000 pripadnika dalmatske etničke zajednice elektronski upisalo u Popis stanovništva te se izjasnili kao Dalmatini,“ ističe Bralić.

Dodao je kako je pregovaračko poglavlje broj 23 bilo jedno od najvažnijih u cijelom pregovaračkom procesu pristupanja EU i sasvim je jasno kako bez poboljšanja institucionalnog i zakonodavnog okvira te provedbe tih okvira u području prava i sloboda svih manjina, ne samo nacionalnih, Republika Hrvatska neće biti uspješna u pregovorima s Europskom unijom o dublji integracijama, kao što je prebacivanje središta određenih europskih institucija ili središta nekih europskih tvrtki u Republiku Hrvatsku.

Dalmacija ne vidi sredstva o kojima govori Plenković

Koordinator prodalmatinske inicijative DDF, Vedran Bralić kritizirao je u nedjelju za francuski radio Atlantis hrvatskog premijera Andreja Plenkovića zbog navoda u njegovom nedavno govoru o velikim ulaganjima u Dalmaciju i tvrdnji kako je dalmatinskim županijama dano puno prostora i sredstava te upitao gdje su ta sredstva nestala s obzirom na to kako je prosječna plaća u Dalmaciji čak 1,7 puta niža nego i u ostatku Republike Hrvatske.

„Stanovnike Dalmacije zanima gdje su nestali i taj prostor i ta sredstva. Statistički podaci neumoljivo opovrgavaju premijera i jasno ukazuju na apsolutnu dominaciju Zagreba nad Dalmacijom i drugim dijelovima Republike Hrvatske, a Zagreb ima puno nižu produktivnost od Dalmacije. Prije više od 35 godina velikohrvatski kleronacistički diktator, Franjo Tuđman ukinuo je Dalmatinski statistički zavod i time pokušao sakriti podatke o propadanju nekada druge najbogatije jugoslavenske regije, koja je s $30 000 per capita bila rame uz rame sa Slovenijom čiji je BDP/pc iznosio $32 500. Međutim, unatoč tome, propadanje je lako vidljivo“, navodi Bralić.

Podsjetio je na podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u svibnju ove godine prosječna plaća zaposlenih u Dalmaciji bila 1,7 puta, odnosno 170 posto niža od prosječne plaće ispaćene u ostatku Republike Hrvatske.

„Zaposleni u Dalmaciji u svibnju su prosječno zaradili 645 eura, što je za 672 eura manje od državnog prosjeka, a to je još jedan u nizu podataka koji govore o propadanju nekada bogate dalmatinske regionalne samouprave. Katastrofalne posljedice najrigidnijeg unitarizma i najekstremnijeg centraliziranog sustava u EU osjećaju se od početka devedesetih, a samo nekoliko godina ranije Dalmacija u SFRJ bila je rame uz rame sa Slovenijom, prema svim ekonomskim pokazateljima“, stoji u Bralićevoj izjavi.

Dodaje se kako je prosječna plaća u Dalmaciji 1989. godine bila 75 posto veća od prosjeka tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske i 50 posto veća od prosjeka tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.