Bolji ustav za dalmatinsku autonomiju

Piše: Fabjan Marasović

Voditelj Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila, Rolando Girardi izjavio je kako sadašnji Ustav RH u velikoj mjeri ne jači autonomiju i dodao kako je Dalmacija jedina adresa za pokretanje rasprave o Ustavu.

Girardi je prošli tjedan na marginama rasprave o regionalizaciji i decentralizaciji u Europi koja s održala u Bruxellesu, za Radio-televiziju Luxembourg rekao kako se u raspravi ne bi trebalo razgovarati samo o statusu spomenute autonomije, već i o regionalizaciji i decentralizaciji cjelokupne Republike Hrvatske, kao i o svemu onome što je prije 33 godine zapisano u Ustavu, a što se uglavnom ne poštuje.

"S druge strane, sam tretman Dalmacije, uvođenjem određenih postotaka iz proračuna koji se prenose i drugim rješenjima, koja su iznenadila pravne stručnjake, nije nešto što se provodi. Pa i o tome treba razgovarati – zašto se ne poštuje niti jedan jedini ustavni tekst koji sadrži postotak, a mislim kako je to jedinstven primjer u svijetu", rekao je Girardi.

Prema njegovim riječima, mnoga pitanja koja se tiču ​​statusa Dalmacije ili drugih hrvatskih regija nisu adekvatno uređene.

"Također, ni stav Hrvatskog sabra i sve ono o čemu se odlučuje. Puno toga je prebačeno, odnosno može se dogoditi samo ako se s tim složi Vlada RH, odnosno vladajuća većina. Nema tu puno autonomije, ali ima prostora za daljnju raspravu o njoj", dodao je.

Komentirajući činjenicu kako zakon o financiranju lokalne samouprave još nije donesen, već se on ostvaruje kroz vladine ideje o poreznom sustavu, iako je rok za to istekao krajem 1991. godine, rekao je kako nije bilo reakcija Ustavnog suda i Hrvatskog sabora, koji su imali zakonsku obavezu ponovno pokrenuti ovu raspravu.

"Iskreno govoreći, ta rasprava nije vođena od 1992. godine, tako da odgovornost za nju snose svi koji su trenutno na političkoj sceni – od onih koji su tada bili na vlasti do ovih koji su danas na vlasti, a to je čitav spektar političkih stranaka koje se nisu usudile na adekvatan način riješiti pitanje dalmatinske autonomije i provesti sve ono što je zapisan u samom ustavu i da eventualno razmisliti o poboljšanju ustava i nekih prava", rekao je Girardi.

Ocijenio je kako je pozitivno to što je u samom ustavu propisano kako se dostignuta razina ljudskih prava ne smije smanjivati, te dodao kako će se to odnositi i na utvrđeni stupanj dalmatinske autonomije jedno kada se ona ostvari.

"Dakle, izmjene i dopune Ustava RH mogu ići samo korak dalje. Mogu se urediti neka pitanja, može se razgovarati o decentralizaciji i regionalizaciji, te općenito o mogućnosti prijenosa određenih nadležnosti s državne razine na regionalnu. Osobno se zalaže da Dalmacija dobije status kakve su imale republike prema Ustavu S.F.R.J. iz 1974. godine", istaknuo je Girardi.

Voditelj Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila, Rolando Girardi dodao i to je kako će se volja za promjeno ustava morati stvoriti kod političkih elita, te ocijenio kako je trenutno nema.

„Ovakvo ponašanje hrvatskih političara znak su kako je njima Dalmacija samo krava muzara koju pljačkaju i ništa više. Sve dok mogu materijalno, financijski i na druge načine iscrpljivati Dalmaciju to će raditi. Zato se Dalmacija danas smatra jedinom unutrašnjom kolonijom u Europi“, naglasio je Girardi.

Na pitanje zašto nema otpora zbog neprave koju Dalmacija trpi, odgovorio je kako se vjerojatno radi  Stockholmskom sindromu.

„Dalmacija je predug pod velikohrvatskom kleronacističkom agresijom pa je oguglala na to stanje. I ne samo što je oguglala, već se vjerojatno zaljubila u svoju zlostavljačicu Republiku Hrvatsku“, objasnio je za kraj Girardi.