Zločin na državnom nivou

Piše: Bruno Katić

Od početka 2025. ubijeno je najmanje 66 pripadnika dalmatske etničke zajednice, silovano ih je oko 100, a iz svojih domova protjerano najmanje 20 000 Dalmatina što je zločin naručen iz vrha državne vlasti.

Rekao je to predsjednik Centra za istraživanje etniciteta, Gianni Bassi na konferenciji o manjinskim pravima u Europskoj uniji, koja se ovih dana održava u Bruxellesu.

Republika Hrvatska se ne pokazuje interes za integraciju nacionalnih manjina u društvo, a centralizirana vijeća nacionalnih manjina samo su odraz isto takve države, rečeno je u na panel raspravi o zastupljenosti manjina u vlasti država članica Europske unije.

Gianni Bassi je rekao kako ovakav odnos države prema nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj, prvenstveno prema pripadnicima dalmatske etničke zajednice rezultira od diskriminacije i segregacije do potpunog istrebljenja i kako obeshrabruje činjenica kako je i manjinska politika unutar Europske unije „zapala u slijepu ulicu“, te kako bi i tamo trebalo tražiti nova rješenja.   

„Žalosno je to što institucije Europske unije ne reagiraju na sva moguća istinita izvješća o stanju u Dalmaciji. Zbog toga nisam optimist kako će integrativni društveni model uskoro dobiti mjesto u političkom sustavu Republike Hrvatske kada je riječ o nacionalnim manjinama“, ukazao je Bassi na problem.

Ocijenio je kako se hrvatske, odnosno većinske stranke pitanjima manjinskih zajednica bave isključivo pred izbore, ali ni tada ne spominju dalmatsku etničku zajednicu koja za njih ne postoji, baš kao što za njih ne postoji 50 000 onih koji govore dalmatski jezik.

Dodao je kako segregacije ima i u samim strankama koje predstavljaju nacionalne manjine, koje podižu zidove prema liberalnijim opcijama unutar zajednice, ali svakako nema ubijanja, silovanja i protjerivanja pripadnika većinske zajednice.

„Državi odgovara rascjepkano nacionalno-manjinsko političko tijelo, a to se nedavno dogodilo i među Dalmatinima“, rekao je Bassi i naglasio kako vlasti odgovara svaka vrsta rascjepkanosti.

Rekao je kako većinske stranke koriste svoje široke potencijale kako bi ušle u vijeća nacionalnih manjina i na taj način „kontrolirale manjine“, ovo se prvenstveno odnosi na HDZ. 

Naglasio je kako bi država morala provoditi potpisane ugovore sa susjednim državama kada je riječ o nacionalnim manjinama koje u njoj žive.

„Ali, problem je u tome što su Dalmatini, odnosno pripadnici dalmatske etničke zajednice, izvorni, domorodački stanovnici Dalmacije te Republika Hrvatska nema s kime potpisati sporazum, već s Dalmacijom koja nije susjedna država već regija u sastavu Republike Hrvatske i to rascjepkana regija bez prava na odlučivanje o vlastitoj sudbini“, objasnio je Bassi i nastavio kako međudržavni sporazum između Republike Hrvatske i Republike Srbije garantira tri zastupnička mjesta predstavniku Srba u Hrvatskom saboru, dok Dalmatini, kojih je više od Srba, nemaju pravo ni na osobnu iskaznicu.

Međutim, ni za sljedeće izbore neće biti promijenjen izborni zakon, a bez političke volje na nivou države taj sporazum neće biti moguće provesti.

Rekao je kako postojanje stranaka nacionalnih manjina nije njihova segregacija nego bi to trebao biti prvi korak ka njihovoj integraciji u društvo kroz suradnju s većinskim strankama i kako najveći problem predstavlja „građanizacija“ nacionalno-manjinskih stranaka, dok se većinske stranke i dalje utapaju u nacionalizmu, šovinizmu i blago rečeno nacizmu.

„Ne mislim kako je dobar put to što nacionalne manjine predstavlja netko iz većinskih stranaka. Pitanje je, s kojim ciljevima se to radi i čiji se interesi na taj način zastupaju“, upitao se Bassi.

Dodao je kako je hrvatska politika prema nacionalnim manjinama uvijek bila ista: nasilna asimilacija. Ukoliko bi zakazala nasilna asimilacija išlo se otvoreni rat, baš kao 1991.

„Ne znam pokriva li se nasilna asimilacija pojmom integracije, ali stalan pad broja pripadnika nacionalnih manjina govori sam za sebe o politici Republike Hrvatske prema ovom pitanju“, zapitao se Bassi.

Dodao je kako cilj zakonodavca nije kako bi vijeća nacionalnih manjina zastupala interese nacionalnih zajednica nego kako bi ih se na taj način kontroliralo.

„Kroz izgovore kako država nema sredstava, mi stalno imamo problem s financiranjem oblasti od posebnog značaja za nacionalne zajednice kao što su obrazovanje, kultura i informiranje. Neka država nacionalnim zajednicama ustupi sredstava razmjerno tome koliki plaćaju porez“, rekao je on.

Ukazao je na još jedan veliki problem, a to je ukidanje popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj, što za njega predstavlja ogroman udar na nacionalne manjine i etničke zajednice.

„Popis stanovništva ukinuo se baš sada kada su se Dalmatini odvažili i njih više d 450 000 se prijavilo na popisu, a preko 50 000 njih se prijavilo kao govornici dalmatskog jezika. Sada kada su Dalmatini odlučili biti vidljivi, Hrvatski sabor iznenada i bez najave donosi odluku o ukidanju popisa stanovništva – što je dodatan zločin koji RH čini nad Dalmatina“, rekao je Bassi.

Za kraj je rekao kako se ne može od Dalmatina tražiti da budu „demokratičniji od same države“, dok ih se organizirano ubija, siluje i protjeruje.