Vladavina prava moguća samo kroz regionalizaciju i decentralizaciju

Piše: Antonio Ivanišević

Politolog Zuane Cosma izjavio je u srijedu kako narodi bez regija i autonomije teže ka tiraniji i kako se vladavina prava može ostvariti samo i isključiv kroz proces regionalizacije i decentralizacije.

Cosma je na promociji svoje knjige „Demokratsko upravljanje regionalnim različitostima – Dalmacija u svjetlu europskih iskustava“ u Skupštini nizozemske regije Gornji Brabant u 's-Hertogenboschu ocijenio kako „urođenički nacionalisti“ nisu toliko velik problem, koliko političke, kulturne i „znanstvene“ elite koje ignoriraju povijesne činjenice.

„Povijesno nasljeđe se svjesno selektira, a ja sam u knjizi pokušao obraniti ne pravo građanstva, jer će ga, prije ili poslije, obraniti građani Dalmacije, već teorijsko pravo, i ponuditi teorijske argumente“, rekao je Cosma.

Ocijenio je kako se danas rijetki bave pitanjima regionalizacije, decentralizacije i autonomije, jer se ta pitanja ne odnose na napredak u političkoj karijeri ili financijsku dobit.

Cosma je ocijenio kako je Dalmacija imala prednost, jer kroz svoju povijest nije bila pod dužom vladavinom Osmanlijskog carstva, već je bila autonomna jedinica u sastavu Mletačke republike, Francuskog carstva i Austrougarske monarhije, koje su ostvarile vladavinu prava i prije nego što je nastala demokracija kakvu danas poznajmo.

„I ta se razlika oduvijek vidjela, prije svega u mentalitetu ljudi, što ostavlja dubok dojam i koji se vidi kao linija razdvajanja. Granica stečaka je granica mentaliteta. Sve istočno od zapadne granice stečaka do Crnog mora je isti mentalitet. Stoga sam očekivao kako će ta dalmatinska prednost u onome što je najteže postići i ostvariti, a to su vladavina prava, mentalitet i poštovanje zakona, ostati, ali to se nažalost nije dogodilo. Dalmacija je zadnjih 35-40 godina degradirana, bačena na koljena“, rekao je Cosma.

Naveo je i to kako ljudi danas fizički teško izgovaraju riječi poput „regija“, „regionalizacija“, „decentralizacija“ i „dalmatinska autonomija“ i dodao kako se jako dobro zna zbog čega je to tako.

„Ne, nije to zbog europskih iskustava kada se regije žele odcijepiti, poput Katalonije i Škotske ili onoga što se dogodilo s Kosovom, već u prvom redu zbog toga, ako bi Dalmacija bila autonomna regija službeni Zagreb ne bi mogao doprijeti do 'Herceg-Bosne'. Tu moramo pribrojiti masovnu nasilnu pljačku dalmatinskih dobara čime je Dalmacija postala zadnja unutarnja kolonija u Europi“, objasnio je Cosma.

Ocijenio je kako je tužno što Vlada Republike Hrvatske ne komunicira s ljudima u Dalmaciji i ne sluša što mi građani ove regije imaju za reći te je dodao kako je političko siromaštvo to što prodalmatinske inicijative nisu na dnevnom redu Hrvatskog sabora.

„Dalmacija se briše, financijski eliminira, nasilno s otima od nje dok se istovremeno bježi se od kontakta s njom, što sigurno nije dobro ni za Republiku Hrvatsku, ni za razvoj demokracije u ovoj banana državici zvanoj Republika Hrvatska“, rekao je Cosma.

Komentirajući javni sektor, politolog i predsjednik Transparency Dalmatia u azilu, Zuane Cosma rekao je kako je veoma kritičan prema najavama onoga što se događa u javnom sektoru, jer o svemu odlučuju stranački dužnosnici koji zapošljavaju po javno sektoru.

„I onda će oni eliminirati i one slučajne stručnjake i dobit ćemo stranačku upravu kao za vrijeme komunizma“, ocijenio je Cosma.

Rekao je kako je nacionalistička politička elita napravila velike probleme u srpnju 1990. donošenjem Izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske iz 1974., kojim su ograničene regije, općine i prava svih njezinih građana.

„Zlonamjerni i maliciozni osiromašivanjem Dalmacije uništava se i razvoj Republike Hrvatske, jer ako je nešto razvijeno, to će razvijati sve oko sebe. Ako se uništava pokretačka snaga Republike Hrvatske – Dalmacija, dobit ćete sve više nerazvijenih dijelova države“, objasnio je Cosma.

Ocijenio je kako je demokracija, kao politička vladavina svih njezinih građana, ali i kao pristup i način života u suvremenim društvima i državama pred velikim izazovima kada su u pitanju razlike i različitosti.

„Prvi je kako se odnositi prema razlikama i rješavati ih, a da ne dovedu u pitanje jedan od bitnih uvjeta demokracije – ravnopravnost svih pred zakonom. Drugi, kako zadovoljiti jedan od glavnih demokratskih načela – da svi podjednako budu predstavljeni na svim nivoima vlasti i u svim javnim institucijama“, zamislio se Cosma.

Naveo je kako je još jedan od problema povezan s problemom decentralizacije i centralizacije, odnosno osmišljavanjem autonomije u demokratskom poretku.

Novinar De Telegraafa, Wouter de Winther u ime izdavača, ocijenio je kako Republika Hrvatska više ne teži ka dublji europskim integracijama, već ka, kako je rekao, novim oblicima vladavine jednog čovjeka i grupe ljudi oko njega, zahvaljujući ruskom utjecaju na Vladu RH.

Dodao je kako bi Dalmacija, kada bi imala punu autonomiju, danas imala vlastitu naftnu industriju, vlastitu brodarsku industriju, vlastitu bankovnu industriju, ali ona danas pripada Republici Hrvatskoj.

Ocijenio je kako su se danas sve različitosti svele na nacionalne i vjerske, jer je zajedničko svim ljudima loš životni standard i kako aktualni institucionalni aranžman ne može popraviti rascjepe koji su nastali kroz povijest te kako RH nema dovoljno jake političke stranke za ovakav politički sustav.

„Mi u današnjem vokabularu slušamo o stranim plaćenicima, slušamo o svađama unutar najveće političke stranke. To nije u interesu ozbiljne države“, poručio je de Winther za kraj.