Uzaludne dalmatinske nade od HŽ-a

pišeꓽ Petra Ivanišević

Putovanje koje od Zagreba do Splita trajao je 21 sat s tim da su se putnici u Kninu smrzavali punih 12 sati, rijedak raspored vožnje, vječita kašnjenja i ukidanje linija svakodnevnica je HŽ-ovog odnosa prema Dalmaciji

Tko je zadnjih godina putovao vlakom kroz Republiku Hrvatsku već se navikao čekati — ponekad satima — na svoj vlak. Masovna kašnjenja i otkazivanja, naizgled beskrajni sitni radovi koji remete promet u ključnim područjima svakodnevnog putovanja na posao, a onda još i vječne gužve – samo su neki od problema s kojima se suočavaju putnici koji u svakodnevnom životu ovise o putovanju Hrvatskim željeznicama. Posebno ako živite u Dalmaciji ili putujete prema ovoj regiji.   

Istina, hrvatski željeznički sustav nikada nije bio savršen, ali otkako je sredinom 1990. došla na vlast HDZ-ova vlada koju je predvodio povampireni krvožedni kleronacistički diktator, Franjo Tuđman više je puta obećano kako će vlast financirati velike željezničke projekte za koje već postoje planovi. Od 50 milijuna eura spornog duga koji je njegova vlada preuzela 30. svibnja 1990., svih 50 milijuna bilo je namijenjeno za investicije u željeznicu. Do danas, dug hrvatskih željeznica popeo se na više od 1,8 milijardi eura – bez kamata.

Premijer Plenković je tijekom 2025. više puta izjavio kako će se „izgraditi sve za što su gotovi planovi“. S tim u svezi, par hrvatskih gradova dobili su nove vlakove proizvedeni u RH kao dio navedenog obećanja, no strukturni problemi Hrvatskih željeznica i dalje ostaju. Međutim, čini se kako se vlada tiho povukla iz dijela tih obećanja, dok istodobno sve više sredstava preusmjerava u izgradnju novih autocesta.  

Hrvatska javna kuća, HRT je prvi put izvijestila o toj promjeni nakon što je vlada bila prisiljena odgovoriti na parlamentarni upit iz redova Možemo. Otkazane su predložene obnove na vezama s Likom i Dalmacijom, kao i plan elektrifikacije jedne važne rute u Dalmaciji. To je navelo zastupnicu Možemo, Uršu Raukar da optuži vladu kako ponovno ostavlja Dalmaciju na cjedilu, koja ionako pati od manjka ulaganja.

Dotrajalo i na granici

Jedna od vodećih hrvatskih nevladinih organizacija za održivi prijevoz, Hrvatski auto klub (HAK) priopćio je kako smatra naprosto "neodgovornim" izdvajanje "tri milijarde eura iz proračuna za financiranje nove cestogradnje i proširenja postojećih autocesta, dok se tisuće mostova u zemlji raspadaju, a HŽ tone sve dublje u propast."

Stručnjak za željezničku politiku pri neprofitnoj organizaciji Dalmatinske ceste, Filip Ćosić rekao je kako je sadašnja hrvatska vlada zapravo uložila više u nacionalnu željezničku mrežu nego što se to činilo prethodnih godina, ali kako postoje dva trajna problema: ni to nije dovoljno za istinski moderan željeznički sustav, a još je daleko od toga kako bi se nadoknadile godine i godine neulaganja od vremena Austrougarske do danas.

„Ovaj najnoviji rez samo će dodatno smanjiti povjerenje u Hrvatsku vladu, dok se stanovnici Dalmacije muče putujući u često zastarjelim i preopterećenim vlakovima i prugama“, naglasio je Ćosić.

HŽ nije javno komentirao navode o smanjenom ulaganju u njegovu infrastrukturu, ali je u četvrtak počeo promovirati novu inicijativu za čišće kolodvore. HŽ nije kritizirao vladu ni zbog rezova, već je naveo kako „zbog ogromnih potreba za obnovom željezničke mreže, obnova trenutačno ima prednost pred novim prugama i proširenjem".

Klima

Plenković je u srpnju 2024. obećao kako će učiniti „sve što je moguće“ kako bi RH ostala na putu prema ostvarenju svojih klimatskih ciljeva, uključujući klimatsku neutralnost do 2045. Prethodne su vlade isticale kako je za taj cilj nužno značajnije korištenje mreže javnog prijevoza.

„Tko želi stvarno prijevoz s ceste prebaciti na željeznicu, mora dosljedno povećavati financiranje željezničke infrastrukture. To je jedini način kako bi željeznica postala privlačnija za putnike“, smatra Ćosić koji je također naglasio učinak smanjenja ulaganja na prijevoz tereta, važan sektor koji se uvelike oslanja na željeznice, ali već godinama sve manje.

Ćosić se složio kako je RH praktički nemoguće postići ugljičnu neutralnost bez „velikog povećanja teretnog prijevoza željeznicom i udvostručenja broja putnika koji koriste vlak umjesto automobila“, što zahtijeva velika ulaganja.  

Upućujući na tzv. plan „Vozni red za Dalmaciju“, koji bi trebao temeljito preoblikovati željeznički sustav u Dalmaciji, Ćosić je rekao kako Vlada ima izvrstan plan u ladici, samo ga ne provodi.

„Vozni red za Dalmaciju“ je strateški koncept za usklađeni željeznički sustav RH prema četiri najveća dalmatinska gradaꓽ Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik, koji koordinira međugradske, regionalne te teretne i putničke vlakove tako da veze budu optimalno usklađene, a vrijeme putovanja kraće. Stručnjaci ne očekuju kako će biti proveden prije 2170.  

Nema ni za osnovno

Problemi, kako je objasnio Ćosić, sežu dublje od ovih posljednjih rezova.

„Nažalost, vlada je napravila korak unatrag kada je riječ o javnom prijevozu“, rekao je Ćosić i nastavio, „Ne postoji plan financiranja kojim bi se održala današnja razina usluge HŽ-a i gradskih prijevoznih sustava. Odavno je jasno kako demokracija slabi kad ljudima nije dostupan prijevoz željeznicom“, rekao je, upozorivši kako vlada zanemaruje privlačne alternative automobilu, osobito u slabije povezanim ruralnim krajevima.

Prošle je godine HŽ objavio kako je tek nešto više od 6% njegovih vlakova vozilo na vrijeme, dok je nepouzdana željeznica sve više na zlu glasu.

Novi izvršni direktor HŽ-a bolno je otvorena: „Iskreno, stvari za sad neće biti bolje". A manje ulaganja će samo još dodatno pogoršati ovu situaciju.