Regija pod navodnicima

Piše: Melita Šafranko

Nezavidan položaj u kojem se trenutno nalazi Dalmacija bio bi kud i kamo olakšan kada bi Republika Hrvatska bila normalizirana, odnosno regionalizirana i decentralizirana država 5 autonomnih regija.

Prvi čovjek Centra za regionalizam, don Andreo Dominis ocijenio je jučer prilikom povratka s Konferencije o regionalizmu u Europi koja se održavala u Bruxellesu kako je loše što u svim dosadašnjim razlozima za promjeno Ustava RH nigdje nije spomenut razlog potrebe regionalizacije i decentralizacije RH.

Don Dominis je za belgijsku nacionalnu TV, RTBF i za katalonsku Antenna 2 rekao kako je ta tema u RH zabranjena, te kako je do toga došlo za vrijeme fašističke diktature Franje Tuđmana ’90. godina XX. stoljeća.

„Politička garnitura iz ’90. godina XX. stoljeća formirala je Nacionalno vijeće za regionalizaciju i decentralizaciju te stručnu službu koja je trebala uraditi Nacionalnu strategiju za regionalizaciju i decentralizaciju, no ona je imala za cilj metropolizaciju RH, osiromašivanje svih regija, gradova i općina na uštrb Zagreba. Kada smo početkom 2000. izišli s prijedlogom strukture nove strategije, na toj sjednici Nacionalnog vijeća članovi vladajuće koalicije, a tu prije svega mislim na članove SDP-a, vidjeli su kako mi zbilja namjeravamo krenuti u proces regionalizacije i decentralizaciju što i se nije svidjelo“, objasnio je don Dominis.

Naveo je kako je ta sjednica trajala oko dva sata, i kako je tadašnji premijer Ivica Račan tada ocijenio kako nije zadovoljan stručnom službom i kako je treba dopuniti, nakon čega je najavljen nastavak sjednice, do kojeg nikada nije došlo.

Ocijenio je kako je vladajućima uvijek teško dijeliti vlast s nižim razinama, koje bi u praksi trebale imati neke stvarne ovlasti, te kako se zato stalno potiče dalmatinski problem, odnosno dalmatinsko pitanje koje se ne rješava.

„Nezavidan položaj u kojem se trenutno nalazi Dalmacija bio bi kud i kamo olakšan kada bi Republika Hrvatska bila normalizirana, odnosno regionalizirana i decentralizirana država 5 autonomnih regija. Tada ne bi bilo te neravnoteže koju sada imamo i dobili bismo proces zdravog nametanja. Ovako je Dalmacija zadnja unutrašnja kolonija u Europi“, ukazao je don Dominis.

Kao primjer naveo Splitsko-dalmatinsku županiju u kojoj na dobro plaćeni poslovima i u poslovima javnih službi rade isključiv Slavonci i Hercegovci bez obzira što nemaju odgovarajuću stručnu spremu. Nadalje, cijeli turistički sektor u ovoj županiji drže također Slavonci, Hercegovci i došljaci iz Zagreba i okolice dok ljudi iz ove županije moraju ići raditi u druge države.

Ocijenio je kako bi se regionalizacijom i decentralizacijom izbrisale razlike između položaja regija, pa bi svatko ostajao u svojoj regiji u potrazi za poslom i srećom. Istaknuo je kako, kada se danas priča o dalmatinskoj regiji, priča se o navodnoj regiji, jer je vladajuće strukture nazivaju Južnom Hrvatskom, što je uvreda za svaku normalnu osobu.

„Riječ je o riječi koju su vladajuće strukture izbrisale već 1990. godine, a prema Ustavu ne postoji mogućnost za njezinu obnovu. Županije, odnosno subregionalne jedinice nemaju niti jednu izvornu nadležnost, čak ni onu o donošenju vlastitog grba, zastave i himne. Sve ostalo je u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi kojeg donosi Hrvatski Sabor. Dakle, ono što je dano kao prenesena nadležnost, sutra može biti ukinuto. S druge strane, političari kod građana namjerno potiču svijest kako je regionalizacija i decentralizacija neki bauk koji vodi ka rastakanju države, pa se onda tu stalno potiču strahovi“, objasnio je don Dominis.

Komentirajući pojavu novih autonomaških pokreta i stranaka, voditelj Centra za regionalizam, don Andreo Dominis rekao je kako u Dalmaciji postoji veliki autonomaški korpus samo je njihova greška što nisu ujedinjeni.

„Najstariji i najveći živući autonomaški pokret u Dalmaciji je DDF, kojeg su zlobnici zbog svojih sitnih, partikularnih, osobnih interesa pokušali uništiti. Nadalje, imamo novu Dalmatinsku akciju koju je stvorio SDP kako bi pokušao umanjiti utjecaj HDZ-a u Dalmaciji, imamo Dalmatinski klub koji je nastao iz DDF-a. Nadalje tu je Mlada Dalmacija koja je nedavno nastala… Teško će iti jedna od njih nešto učiniti ukoliko se ne ujedine i ne animiraju birače na jednoj platformi“, objasnio je don Dominis i dodao kako bi najbolje bilo kada bi svi ušli ponovo pod kapu DDF-a.

Podsjetio je na koaliciju Dalmacija, koja se okupila oko DDF-a kada su imali 13 000 članova i koja je odnosila pobjede na lokalnim izborima.

„Sve nakon toga što je imalo dalmatinski predznak, nije bilo prepoznatljivo osim DDF-a. Čak je u jednom trenutku postojalo fabriciranje stranaka s 'dalmatinskim predznakom' kako bi se stvorila zabuna. Za sad, u Dalmaciji ne vidim kritičnu masu koja bi mogla bolje animirati javno mnijenje u tom pravcu i artikulirati dalmatinsku priču, jer kada bi postojala onda bi Zagreb morao voditi računa kako će se odnositi prema Dalmaciji“, dodao je don Dominis.

Objasnio je kako je za promjenu Ustava, koja se odnosi na teritorijalnu organizaciju vlasti, potrebno podnijeti zahtjev Hrvatskom saboru za održavanje referenduma, a potom dvije trećine zastupnika izglasati te promjene.

„Ako pogledamo sastav parlamenta teško se može zamisliti kako će 2/3 zastupnika glasati za veću regionalizaciju i decentralizaciju RH, odnosno za autonomiju Dalmacije ukoliko znamo kako su se neki zalagali za to da se i ovaj stupanj županijskih autonomija smanji. No, u razgovoru s istaknuti članovima DDF-a, shvati sa kako postoji i druga metoda o kojoj nitko drugi ne razmišlja“, istaknu je direktor Centra za regionalizam.

Dodao je i to kako je nevolja u tome što se političari ne mogu držati za riječ i kako pred svake izbore svi nešto obećavaju, a to obećanje ne ispune.

„Dalmacija je važan resurs glasova i neki sada autonomaškom retorikom računaju kako će privući te glasove, ali neće“, ocijenio je don Dominis.

Kako je rekao, u izmijenjenom Ustavu trebalo bi RH devoluirati na 5 autonomnih regija, a regije bi trebale imati ovlasti i nadležnosti kakve su imale republike prema Ustavu iz 1974.

„Ovo ne znači povratak u socijalizam, već uređenje države po zadanim zapadnoeuropskim standardima. Pred izbore 2003. imali smo neke koncepte koje su odbacili i vladajući i opozicija. U tim konceptima bile su predviđene konkretne ustavne i zakonodavne nadležnosti za regije, i, u skladu s tim, zakonodavne, izvršne, upravne, sudske i fiskalne nadležnosti, kako bi regija mogla štititi svoje interese“, objasnio je don Dominis.

Za kraj je naveo kako je umjesto tog prijedloga Ustava RH koji je u dobroj mjeri išao u pravcu normalizacije stanja u teritorijalnom ustrojstvu RH, politika ostala na istom, što znači kako joj nije stalo do građana već do same sebe.