Protiv zagrebačke dominacije

Piše: Sondra Zebić

Predstavnici Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD) ocijenili su u srijedu kako bi se udruživanjem dalmatinskih i hrvatskih interesa spriječila daljnja koncentracija moći u Zagrebu. 

Oni su istaknuli kako bi trebalo ukinuti županije, konstituirati pet autonomnih regija kojima bi trebalo dati veće ovlasti. Svaki pokušaj smanjenja centralističke moći, upozorili su, bit će predmet raznoraznih napada, od kojih su najefikasniji oni koji spominju „raspad RH“. Dodali su kako takvi „argumenti“ i dalje imaju svoju publiku, što bitno sputava svaku mogućnost znanstvene rasprave po tom pitanju. Decentralizacija mora biti proces koji paralelno vodi računa o podjednakim prilikama za sve, uvažavajući trenutnu poziciju svake regije.  

Predsjednik Upravnog odbora NKD-a, don Andreo Dominis ocijenio je kako Dalmacija, koja je ugrožena istim procesom centralizacije kao i ostatak RH, nije izgradila savezništvo s regijom Hrvatska, što je, kako je rekao, velika propuštena prilika.

Don Dominis je rekao kako je udruživanjem dalmatinskih i hrvatskih interesa moguće razbiti neopravdanu političku i ekonomsku dominaciju Zagreba i spriječiti daljnji proces koncentracije političke i ekonomske moći u glavnom gradu RH. U suprotnom, dodao je, ostvarivanjem dalmatinskih interesa bez smanjenja koncentracije moći u Zagrebu, ostatak RH bit će na gubitku.

„Također, potrebno je promijeniti odnos između zajednica i povećati stupanj solidarnosti i podrške između manjih i većih lokalnih zajednica, inače regionalizacija i decentralizacija može doprinijeti stvaranju novih Zagreba diljem RH, koji će živjeti na račun svog okruženja. Statistički podaci ukazuju na to kako odnos npr. Rijeke i ostatka Primorsko-goranske regije u tom smislu sliči na repliku odnosa Zagreba prema Republici Hrvatskoj“, objasnio je don Dominis.

Naveo je kako su danas ekonomske i političke slobode ugrožene dominacijom interesa glavnog grada RH i, nažalost, defanzivnom politikom Dalmacije u odnosu na Zagreb.

„Svojim načinom razmišljanja Dalmacija ne štiti vlastite interese, istovremeno je bez dovoljno solidarnosti i odgovornosti prema interesima ostatka RH“, ocijenio je don Dominis.

Smatra kako proces devolucije, odnosno regionalizacija i decentralizacija sama po sebi, u ovom trenutku, ne može donijeti ravnomjerniji razvoj jer već postoje oni koji u tom slučaju polaze s daleko bolje startne pozicije, te doslovna primjena metode regionalizacije i decentralizacije može dovesti do daljeg produbljivanja jaza između bogatih i siromašnih dijelova RH. 

„Kao prvo, treba ukinuti županije i konstituirati 5 autonomnih regija, s granicama koje su bile prije 1918. i kojima treba dati veće ovlasti, jer trenutno imamo grad Zagreb koji ima ingerencije samostalnog planiranja i usvajanja dokumenta vezanih za razvoj i financiranje. Sve stale regije moraju dobiti iste ingerencije koje trenutno ima Zagreb što bi dovelo do bržeg razvoja tih regija i njihovo ekonomsko i socijalno uzdizanja“, naveo je don Dominis.

Objasnio je kako je zbog aktualnog uređenja državnog sustava za tri milijuna građana RH, koji nemaju ingerencije koje uživaju građani Zagreba – upravljati svojim financijama – uskraćena izrada planova razvoja koji nisu diktirani iz Zagreba i kako mogu koristiti svoja sredstva na način koji najviše odgovara njihovim interesima, odnosno preuzimanje odgovornosti za svoje živote i razvoj svoje regije.

„Korištenje sredstava iz proračuna regija od velike je bitnosti za razvoj te regije. Zagreb ima svoj proračun čiji je ukupan iznos dramatično veći od svih ostalih lokalnih zajednica u RH. Ostatak države funkcionira od malih lokalnih proračuna koji se financiraju proračunskim i izvanproračunskim transferima. Pristup sredstvima iz državnog proračuna je niži, a nedostatak političkog utjecaja na procese u Zagrebu, dodatno ugrožava interese lokalnih samouprava“, objasni je don Dominis.

Ideja devolucije RH, odnosno njezine regionalizacije i decentralizacije, prema njegovom mišljenju, iz tog razloga ne smije se usmjeriti samo na konstituiranje dalmatinske autonomije, već na ostvarenje većih prava i sloboda za sve hrvatske regije.

„Svaki ugnjetavač misli kako ima pravo na ugnjetavanje, pa tak i Zagreb“, rekao je don Dominis.

Projekt menadžer Nacionalne koalicije za decentralizaciju, Daniel Plantak ocijenio je kako postojeći sustav centralizacije moći, koji se nalazi u Zagrebu nije moguće tako lako neutralizirati.

„Svaki ‘ugnjetavač’ smatra kako je njegovo pravo na ‘ugnjetavanje’ nešto što se ne smije ugroziti. U tom smislu, svaki pokušaj smanjenja moći bit će predmet raznoraznih napada, od kojih su najefikasniji u vezi s razbijanje RH. Nažalost, ti ‘argumenti’ i dalje imaju svoju publiku, i to bitno sputava svaku mogućnost znanstvene rasprave po tom pitanju“, rekao je Plantak.

„Zagreb trenutno uspješno igra igru i stavlja hrvatske regije u nepotrebnu situaciju konflikta. Zbog toga je važno kako bi se svi zajedno založili za bolji položaj i veću moć odlučivanja unutar regija kao i upravljanje resursima“, poručio je Plantak.

Rekao je kako je bitno kada bi svi stanovnici RH mogli imati priliku za ostvariti svoje ekonomske i političke slobode, svoje predstavnike u Hrvatsko saboru, lokalne samouprave neovisne o Zagrebu, podjednak pristup proračunu i prilike za razvoj svoje ekonomske aktivnosti.

„Potrebno je uspostaviti konstruktivan dijalog, prije svega Dalmacije i Hrvatske kao dvije najzainteresiranije strane, i uraditi ozbiljna istraživanja koja bi ukazala na najbolje pravce razvoja devolucije RH uz punu primjenu načela subsidijarnosti, kao europskog načela organiziranja lokalne samouprave. Dakle za početak uraditi strategiju, prenijeti ovlasti i omogućiti korištenje resursa“, poručio je Plantak.

Dalmaciju napušta stanovništvo

Iz NKD-a su istaknuli kako dalmatinska, hrvatska i istarska regija spadaju u razvijene dok je Slavnija svrstana u nedovoljno razvijenu.

Iako se država i Ustavom i zakonima obavezala brinuti o ravnomjernom regionalnom razvoju podaci od 1993. do 2023. godine ukazuju na to kako država zapravo ne vodi politiku ravnomjernog razvoja, makar kada govorimo o investicijama, dodali su u NKD.

Od ukupnog iznosa investicija u promatranom razdoblju oko polovine je otišlo u Zagreb, dok je u Dalmaciju otišlo nešto manje od 2%. Tek oko 10% stiglo je u Istru, 8% u Primorsko-goransku regiju, a u Slavoniju 30%.

Istraživanje NKD pokazuje jasnu uzročno-posljedičnu vezu ekonomskih parametara i migracija ili smanjenja broja stanovnika. Kako su objasnili, najveći postotak stanovništva, u promatranom razdoblju u prosjeku je izgubila Dalmacija, koju je napustilo oko 16% stanovništva, a trend se nastavlja. Istovremeno, iz Slavonije je otišlo oko 6% stanovništva. 

Istraživanje NKD pokazalo je i to kako je veliko smanjenje broja stanovnika kao i veliki stupanj migracija zabilježen upravo u Dalmaciji, u kojoj su pojedini gradovi i općine izgubili veliki broj stanovnika i gdje postoji izražen trend kretanja stanovništva prema trećim regijama i trećim zemljama, najviše prema Zagrebu i Francuskoj. Dalmacija je na popisu stanovništva 1991. imala oko 960 000 stanovnika, a prema popisu iz 2021. 806 000 

NKD je istaknuo kako je najveći priljev stanovništva u tom periodu zabilježen u Zagrebu u kojemu se broj stanovnika, nakon početnog smanjenja zbog ratnih uvjeta, povećao za 6,2%.

Navedeno je kako je najznačajniji pokazatelj ekonomskih aktivnosti BDP. Služben podaci iz 2013. godine su pokazali kako je zagrebačka regija za čak 71% iznad državnog prosjeka, dok je Dalmacija svega samo 12% iznad prosjeka. Istra je 14% iznad prosjeka dok je ostatak RH daleko slabiji od toga.

Gospodin Plantak i don Dominis upitali su se za kraj gdje idu sredstva za investicije i poboljšanje ekonomsko-socijalne slike Slavonije kada je njezin BDP na 34% državnog prosjeka, a samo je Dalmacija u zadnjih 35 godina Slavoniji dala 12.250.000.000 (slovima: dvanaest milijardi i dvjesto pedeset milijuna) eura.