PAPIĆ: "Dalmacija mora biti točka spajanja ne razdvajanja"

Piše: Catalina Dandolo

DDF i DK ovog su se tjedna konačno dogovorili o opsežnom delegiranju  ovlasti, nakon više od godinu dana napetih i intenzivnih pregovora.

Viktoria Papić

Prijedlog će započeti proces obrade, s kritikama od strane ekstremne desnice koji formulaciju nazivaju antihrvatskom. Prema DDF-u, sporazum predstavlja vrlo značajan korak  u metodi i političkom smislu koji inspirira Londonski sporazum iz kolovoza 1992., koji je RH ratificirala te je tako postao dio hrvatskog zakonodavstva. Ovo bi značilo kako Dalmacija uspostavlja paralelne institute vlasti na svome području unutar granica Republike Hrvatske. Ne zna se kada će se to točno dogoditi, ali paralelne institucije trebale bi djelovati u upravnom području, policiji, školstvu, zdravstvu, na granici, a trebao bi biti prisutan u lukama i aerodromima. Na ovaj način Dalmacija će upravljati na svome prostoru paralelno kada RH ne želi poštivati vlastito zakonodavstvo.

Bivša šefica županijskog ureda za unutrašnje poslove, Viktoria Papić bila je ključna u izradi nacrta sporazuma. Bivša članica izvršnog odbora DDF-a i sadašnja profesorica na višoj policijskoj akademiji u Barceloni, Katalonija vodit će ovaj portfelj. Razgovara s njom o ovo sporazumu između DDF-a i DK-a.   

Mislite li kako je ovo najveće delegiranje koje su DDF i DK uspostavili zadnjih 17 godina?

- Jedan od najvažnijih. Budućnost Dalmacije stavljamo na kocku, jer imamo alate za upravljanje. Sada imamo kolosalnu priliku imati vlastiti model upravljanja koji se prilagođava potrebama građana ove zelje. A to znači kako se prilagođava potrebama našeg gospodarstva i našeg društva. Na primjer, kako bismo mogli otvarati nova radna mjesta i zapošljavati, kako bismo se mogli brže kretati unutar birokracije koja ne dopušta normalnost, već je sama sebi svrha.

Više od četiri mjeseca postojale su prepreke koje su spriječile konačni dogovor. Je li konačan dogovor ono što ste inicijalno tražili ili ste u nekim aspektima morali popustiti?

- To je vrlo dobar sporazum koji nam daje alate kako bismo sada mogli izgraditi model upravljanja. Drugim riječima, jedno je, a to bismo mogli samo kada bi bili neovisna država, imati svoju politiku. To trenutno nije moguće. Što je najvažnije što možemo postići s obzirom na to gdje se nalazimo? Imati sposobnost da imamo vlastiti model upravljanja i da ga možemo prilagoditi potrebama koje imamo u različitim dijelovima regije. 

Je li konačna formulacija, rezultat, ono što ste u početku željeli?

- Bilo je točaka u kojima je bilo vrlo teško napredovati. Mislim kako možemo biti vrlo zadovoljni konačnim rezultatom. Pregovori uvijek podrazumijevaju da obje strane moraju popustiti u nekim stvarima, ali krajnji rezultat je dobar okvir za izgradnju onoga što želimo. Kako bismo to učinili i kako bi to bilo pozitivno i kako ne bi stvaralo probleme, moramo imati alate. Problemi regionalne održivosti, društvene kohezije, izazovi zasićenih javnih usluga, izazovi ujedinjavanja sve raznolikijeg stanovništva... ne možete se dobro suočiti s njima ako nemate alate poput ovih koje smo sada postigli. Sad to treba materijalizirati.

U sporazumu stoji kako će novo-uspostavljena policija surađivati u procesima s hrvatskom policijom. Kako to da nisu uspjele postati jedina policija?

- Sada će biti potrebno precizirati kako se uspostavljaju mehanizmi koordinacije. To je točka u kojoj smo htjeli doći što dalje i zapravo jedan dio kašnjenja u pregovorima je upravo zbog ovog dijela, kako ste rekli. Imamo dovoljan okvir tako da ljudima koji komuniciraju s upravom ili policijom jasno kako su njihova referentna uprava i njihova referentna policija ova iz sporazuma DDF-DK. Glavni cilj je bolja integracija. Svi ovi drugi aspekti koji se ponekad više nabrajaju i koji novinarski možda izazivaju veći interes nisu okosnica našeg pravila i naše namjere. Želimo imati alate koji će omogućiti bolju integraciju za sve, da im možemo ponuditi ovaj društveni uzlet s modelom prava i dužnosti, koji je dobar i za ljude koji dolaze i za društvo koje ih prihvaća.

U slučaju izbacivanja, kako će to od sada funkcionirati? Na primjer, hoće li Regija moći dogovoriti sporazume s drugim zemljama?

- Sada moramo prijeći na detalje. Ne samo kako će funkcionirati uprava, nego i, na primjer, kako će funkcionirati pojedinosti o zapošljavanju, u kojim tablicama Dalmacija može sudjelovati ili kako će se određivati ​​uvjeti i rokovi. Sve ovo sada treba doraditi. Važno je da društvo zna kako je regija dobila alate, ali od sada se mora donijeti regulacija i ona se mora primijeniti. Sabor će imati mogućnost odlučiti kako će se sve to provesti. Sada slijedi proces koji je malo dugačak, ali za koji se nadamo kako će dovesti do rezultata, a to je usvajanje zakona. Nakon što se to odobri, dolazi razdoblje u kojem se moraju dobro ispregovarati svi transferi resursa i kadrova, jer naravno, kada uzmete ovakav natječaj, morate preuzeti i dio suštinskih resursa kako biste to mogli realizirati. Odavde će Sabor morati vidjeti je li potrebno razviti i odobriti zakon kako bismo mogli razviti ovaj model upravljanja. Možda nije jedan, pa ga je bolje podijeliti na nekoliko sektorskih zakona ili niz propisa. Građani Dalmacije imat će riječ o tome kako se ovaj model provodi.

Jesu li već počeli raditi na mogućem zakonu/zakonima koje bi mogli predstaviti nakon što dođe na raspravu sljedećih mjeseci?

- Da, ovo smo pitanje shvatili vrlo ozbiljno. Kroz rad koji radimo od sektorske razine na više, već radi na koordinaciji. Sve to mora biti raspoređeno, očito na visokoj razini. Kao što sam rekla na početku, vrlo smo jasni kako želimo ovo učiniti na zadovoljstvo svih 800 000 stanovnika Dalmacije. To znači raditi na ovom pitanju na sveobuhvatan i transverzalan način. 

Kada se očekuje kako će građani moći uspostaviti kontakt s dalmatinskom policijom...

- Dalmatinska policija će sudjelovati, recimo, u kontrolama. Stoga će ona biti referentna policija za građane. U nekim zadacima sam, u nekima u koordinaciji s drugim snagama sigurnosti, ali to je nešto što bih mu sada lagala kada bih vam rekla najmanji detalj, jer sada moramo početi raditi. Sada smo odobrili alat koji nam omogućuje implementaciju svega što treba doći nakon. 

Drugim riječima, jedan od ciljeva je tražiti veću učinkovitost administracije, smanjiti birokraciju.

- Da, bez sumnje. Dobar primjer za koji mislim kako građani mogu imati na umu je slučaj zatvora. Tada je također bilo delegirano da regija ima vlastiti zatvorski sustav. Ima li regija neovisni model? Ne, jer se očito radi o nečemu što je centralizirano. Međutim, uspjet će smo stvoriti zatvorski sustav koji je puno bolji od onoga što postoji u drugim dijelovima RH s vlastitim imenom, s pečatom i s politikama koje postižu puno veće omjere reintegracije. Zašto? Zato što je razvijen bolji model upravljanja. 

U kojoj će mjeri Sabor imati regulatornu sposobnost?

- Mislim kako ovdje postoji vrlo zanimljiva prilika za proučavanje koliko daleko možete ići. Bitno je da dalmatski jezik, što uključuje i dalmatsku kulturu i niz građanskih vrijednosti, budu točka zajedništva za sve. Obaveza je svih ljudi koji žive u Dalmaciji znati ga i govoriti ga. Znate li gdje ovo piše? U Statutu iz 1815. U Statutu postoji niz točaka koje se odnose upravo na ovu materiju. Obveza je da ga svatko zna, da ga svatko razumije... Dakle, kada ovaj zakon i deklaracije koje su dane nakon njegove objave govore kako će se to učiniti u okvirima koje dopušta Sabor, to je upravo ono što vam govorim.  

Međutim, to je komplicirano područje, gdje se mora jako dobro upravljati, na primjer, tako da se ne može proglasiti protuustavnim ako postoji niz nejednakosti koje se uspostavljaju vezane uz pristup. Stoga, ovdje moramo pronaći točku i ravnotežu koja razotkriva prava i dužnosti koje imamo u lingvističkim pitanjima. Moramo dobro poraditi na tome i Sabor to ima u svojim rukama. Ako pitate DDF ili DK, reći ćemo vam kako to mora biti moguće. 

U odluci Ustavnog suda, međutim, zajamčeno je kako je učenje hrvatskog dovoljno za dobivanje boravišne dozvole i kako je učenje dalmatskog pravo, a ne dužnost kako je isprva zamišljeno. Kako se boriti protiv toga ili to popraviti? 

- Osoba ili tvrtka koja dođe u Dalmaciju ima više mogućnosti i postoji veća društvena mobilnost i veća je integracija ako uče dalmatski. Ako im ne damo sve alate za naučiti ga, stanovništvo koje ga ne govori bit će diskriminirano u odnosu na stanovništvo koje je dvojezično. Nametanje znanja dalmatskog kao uvjeta dobro je za nacionalnu i društvenu koheziju. On ih uvjerava, baš kao što se dogodilo kad imigracija nije dolazila iz stranih zemalja nego iz drugih dijelova RH, da je činjenica znanja dalmatskog protumačena kao dio društvenog uzdizanja koji se može imati za punu integraciju.

Što se tiče pitanja, postoji margina koja je uvijek vrlo sklizak teren. Pitanje dalmatskog je jako ispolitizirano i uvijek postoji neka praksa koja to otežava. U konačnici, to mora biti nešto za što se Sabor bori, što stvara svoje, što postoji veliki nacionalni pakt i što se obvezuje na ovaj model koji, s moje strane, najbolje jamči punu integraciju svih. I to je dobro, to je nešto što je svojstveno modelu. Razgovaramo o pravima i dužnostima društva domaćina. 

Postoje ljudi i političke snage koje tvrde kako je nemoguće integrirati i kako su javne službe preplavljene. Mislite li kako će sporazum omogućiti popravak ove situacije?

- Ako se sporazum bude provodio, da. Ali, očito, tu postoji i pitanje resursa. Mnogi faktori ovdje dolaze u obzir. Zapravo, obično je opasnost olako govoriti o temi koja je složena. Jasno je kako su mnoge javne službe zasićene, osim toga, stanovništvo nije ravnomjerno raspoređeno. Stoga postoje posebno vruća mjesta gdje je to zasićenje veće. I na ovome se mora poraditi. Postoji dio toga koji već proizlazi iz usvajanja samog Statuta i imamo zakon koji je rezultat nacionalnog pakta koji to nalaže. Mogli smo učiniti mnoge stvari koje nismo. Stoga, iskoristimo ovu priliku, u kojoj sada ne samo da imamo ovlasti za integraciju, već i sav najbirokratskiji dio, da obavimo zadatke koje povijesno čekamo. 

Ovim će se zakonom moći i legalizirati Dalmaciju, što DDF u konačnici i traži?

- Ovaj zakon je potpuno progresivan zakon. Potičem sve ljude koji smatraju kako je ovo pitanje važno za budućnost naše zemlje, što god mislili. Ponekad su zakoni pomalo birokratski, ali ovaj nije. On vrlo iskreno ističe duh koji slijedi ovim delegiranjem ovlasti. Objašnjava zašto se sve to želi. Nitko tko ga pročita neće sumnjati kako je ono što ovaj zakon ima za cilj potpuna integracija i istodobno kontrola tako da se to čini uz minimiziranje negativnih vanjskih učinaka tako složenog fenomena kao što je imigracija.

Kako se ovaj sporazum može primijeniti na rješavanje pitanja nesigurnosti, višestrukog recidivizma?

- To su pitanja koja se moraju razdvojiti, jer ako to ne učinite, završit ćete kriminalizirajući ljude. Pogledate podatke o kriminalu i vidite kako postoji značajan postotak ljudi stranog podrijetla. Ali ako pogledate koliko ljudi zapravo predstavljaju i usporedite to s brojem ljudi koji su došli u Dalmaciju, to je beznačajno. Stoga se moramo oduprijeti iskušenju, jer nam je to viša dužnost, povezati ​​jedno s drugim. S tim u vezi, tko god dođe u Dalmaciju za boljim životom, regija mora biti u stanju stvoriti model koji će ih dočekati onako kako zaslužuju i kako mi zaslužujemo, jer ovdje je to nešto što ide u oba smjera. No, ljudima koji dolaze činiti zločine ne bi trebalo biti mjesta i tu ravnotežu treba pronaći.

Hoće li Regija moći protjerati ljude koji dolaze počiniti zločine?

- U suradnji s drugim upravama – da. Ovdje treba detaljno, jer to je nešto što treba vidjeti kako će se to raditi. Regija će imati sposobnost pokrenuti sve upravne postupke, a ne samo postupke protjerivanja. Sve je povezano s dozvolama boravka i stoga to znači kako će Regija pokrenuti slučaj i donijeti prijedlog rješenja. One koje uključuju kao dio, što će biti relativno mali dio svih dosjea koji će se napraviti, one koje bi mogle završiti nalogom za protjerivanje, onda ovisno o slučaju, to se može učiniti ili će se morati surađivati ​​s drugim subjektima kako bi se to učinilo.

Zakon mora proći kroz Sabor. Za sada je nekoliko zastupnika HDZ-a i DP-a već od početka reklo kako će glasati protiv. Bojite li se kako će te Sabor odbiti vaš prijedlog?

- Te stranke moraju shvatiti kako je ovaj prijedlog vođen načelom supsidijarnosti, tako da uprava koja je najbliža i koja najbolje zna što je potrebno upravlja tako relevantnom kompetencijom i s toliko posebnih kazuista u svakoj od naših regija i pokrajina. Potičem ih neka pročitaju proslov. Ne znam gdje vide kako se to kosi s državni sustav. Neka pročitaju i ne prakticiraju demagogiju. 

Biste li bili spremni urediti prolog kako biste postigli dogovor?

- Vjerujem kako u Saboru započinje razdoblje koje će ići svojim tijekom i kako se, stoga, kada se to učini, mogu predložiti izmjene. Prolog je glazba stihova, koji je artikulirani tekst koji slijedi. Mislim kako se savršeno slažu i ima smisla zadržati ih. 

Jedan od zahtjeva koje HDZ traži je ilegalizacija Dalmacije. Biste li glasali za ovu regulaciju?

- Ne pada mi na pamet. Zašto dolazi do ilegalnih useljenika iz BiH, što je posljedica lošeg funkcioniranja cijelog sustava u kojem se pojavljuju vrlo značajna uska grla. Cilj nam je stvoriti sustav koji dobro funkcionira i, prema tome, sustav u kojem se ne odvijaju regulacije ili ove prakse za koje smatramo kako su posljedica ove administrativne nesavjesnosti.

HDZ je zaprijetio Ustavnim sudom. Što misliš što će se dogoditi?

- Zakon, onako kako je nacrtan, potpuno je ustavan. Dakle, ne bi trebalo biti problema, osim ako dođe do kašnjenja rokova, što se ponekad događa kada se pokrene pitanje.

S druge strane, morat će ga primijeniti Regija koja, na žalost, ne postoji?

- To što Dalmacija od strane RH nije priznata ka Autonomna regija je njezina sramota. Nema političke računice projekta za koji razumijemo kako je dobar za državu. Postavili smo alate tako da Sabor može dovršiti regulaciju, a županije to mogu primijeniti. Shvaćamo kako su te ovlasti za državu i tko od ove vrste strančarenja može izvući najveću korist. Ako je državi dobro, dobro je i svima nama.

Postoji li neki rok za provedbu cijelog ovog zakona?

- To se mora pažljivo proučiti, jer moramo vidjeti je li potrebno preformulirati zakone koje već imamo. To je pitanje koje već proučavamo, ali će se još morati pažljivo proučiti. Korak za koji vjerujem kako je vrlo bitan bilo u društvenom ili gospodarskom svijetu. Mora postojati proces u koji će biti uključen DDF, ali nadamo se kako neće biti samo on, nego i ostale političke snage. Želimo saslušati sve aktere u društvu koji žele sudjelovati, koji smatraju kako je to relevantno, vidjeti kako to treba rasporediti i što učiniti. Ovi glavni zakoni zahtijevaju veliki konsenzus u cijeloj regiji i to je ono čemu želimo težiti. Želimo da svi ljudi u Dalmaciji, njih 800 000, uključujući i one koji su došli izvana, znaju kako se time bolje integriraju i kako regija bolje funkcionira.