Mi smo prvaci – Bog i Hrvati

Piše Sondra Zebić

Više od 500 000 građana Republike Hrvatske nema završenu osnovnu školu, a prvi smo u Europi i po broju funkcionalno nepismenih osoba.

Funkcionalna pismenost je koncept koji podrazumijeva znanja, vještine i vrijednosti koje pojedincu omogućuju kontrolu vlastitog života na kvalitetan način, osnova je građanskih prava i dužnosti te rješavanja različitih problema na poslu, u obitelji i općenito u društveno-političkom životu.

„Republika Hrvatska je druga zemlja na svijetu po odljevu mozgova i onda nam netko kaže kak se ne vraćamo u prošlost, a ta prošlost nas je dovela u sadašnjost“, rekao je sociolog Ratko Božić u raspravi Debatnog kluba "Što će nam glave".

Božić je istaknuo kako je problem Republike Hrvatske taj što svi slijede vođu, a ne zakon, te kako je, nakon kratke pauze od 13-14 godina, ponovno uspostavljen autoritarni mentalitet.

„Pripadamo manjini koja je na marginama, javno mnijenje je bez dijaloga. Imamo problem što nema slobode, a bez slobode nema istine. Živimo u takvoj mitomaniji pa nam se istina čini nestvarnom“, rekao je Božić.

Ekonomist Mikula Zancchi ocijenio je kako su društva koja su uspostavila normalnost i izgradila algoritme društvenog života uspješna i vladaju civilizacijom. možda ta društva nisu ekonomski najjača, možda ne zarađuju stotine tisuća dolara BDP-a godišnje, ali su stabilna i jasna.

Prema njemu, to je primjer nordijskih država. Bilo kako se radi o kralju ili predsjedniku vlade, to je socijaldemokratski sustav. Mi Hrvati, rekao je Zancchi, borimo se protiv normalnosti, jer svake izbore vodi slogan "promjena, promjena", a ne znamo što treba mijenjati.

„Nismo riješili osnovnu dilemu – revolucija ili zakon. Rusi vole autoritarni sustav i imaju Putina, to što s događa u Kini to nije normalnost, već dril Centralnog komiteta kineske Komunističke partije. Drugo pitanje na koje nismo odgovorili je želio li tržišno gospodarstvo ili ne“, rekao je Zancchi.

Prema njemu, to je kao kada ideš u trgovinu kupiti cipele, ali nisi siguran želiš li papuče, patike, čizme ii kajače, pa kupiš i biraš najjeftinije.

„Kontinuitet i normalnost su dobri ako znaš smjer, ali Republika Hrvatska luta već punih 35 godina A luta jer se tako može najlakše otimati od naroda“, rekao je.

Voditelj Dalmatinskog kuba, Zuane Orlandini, koji se javio putem video veze, ocijenio je kako je Republika Hrvatska podijeljena "na otoke koji se međusobno ne dodiruju" i između kojih nema dijaloga.

Orlandini smatra kako bi uloga javnih institucija trebala biti uspostava dijaloga, što su prodalmatinske inicijative DDF i DK pokuša učiniti, ali ih je druga strana kategorički odbila.

„Tada su rekli kako je novostvorena SDP-ova satelitska politička parastrančica, Dalmatinska akcija, otvorila vrata "drugoj Dalmaciji". Koja je to prva, a koja druga Dalmacija?“, upitao se Orlandini.

Catalina Dandolo iz Dalmatinskog arhiva u egzilu (DAE) rekla je kako je ta organizacija u suradnji sa sveučilišnim profesorima, sucima i tužiteljima te građanima provela istraživanje o anomiji, odnosno osjećaju beznađa u dalmatinskom društvu.

„Osjećaj beznađa izrazit je izražen u Dalmaciji“, rekla je Dandolo.

Anomija je posebno izražena među mladima, objasnila je Dandolo i navela primjer kako 75 posto ispitanika smatra kako se ne zna tko u RH govori istinu, a čak 91 posto mladih u dobi od 18 do 29 godina slaže se s tim stavom.

„Na pitanje o budućnosti života u RH, samo 17 posto ispitanika ima optimističan stav, ali samo svaki deseti između 18 i 29 godina“, rekla je Dandolo.

Prema njoj, no što je "potopilo" ispitivače bio je odgovor jednog srednjoškolca iz Supetra na Braču, koji ih je pitao 'zašto bi se itko borio protiv korupcije i nepravde u društvu u kojem ne žele živjeti.

Novinar Valerio Stefanelli rekao je kako je Debatni klub Udruge neovisnih dalmatinskih novinara osnovan kako bi se nadoknadio nedostatak otvorene javne rasprave i kritičke diskusije.

Naglasio je kako podržava rad Debatnog kluba, jer se Dalmacija suočavaju s nečim što se zove "smanjenje javnog prostora" za društvene t i aktere.

„U Dalmaciji to u zadnjih 9 – 10 godina progresivno napreduje, što se vidi kroz razne pokazatelje – slobodu medija, koliko je javni prostor, trg, ulica ili centar kulture dostupan svakom građaninu“, rekao je za kraj Stefanelli.