Koji je Dan državnosti ispravan?

Piše: don Andreo Dominis

Od proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske do danas vodi se polemika o datumu Dana državnosti, koji je ispravan, a koji neispravan. Kako god vi mislili ostaje činjenica kako 30. svibnja nije dobar datum.

Dan državnosti Republike Hrvatske važan je praznik koji obilježava proklamaciju neovisnosti i formiranje samostalne države. Ovaj dan je od suštinskog značaja za svakog građanina Republike Hrvatske, jer predstavlja trenutak kada je nacija odlučila uzeti sudbinu u svoje ruke. Tijekom tri i pol desetljeća, datum proslave i njezin značaj su se mijenjali, a vrijednost praznika ovisio o tome kako ga doživljavaju građani RH. Kako bi utvrdili najispravniji datum za Dan Državnosti trebali bismo raspraviti povijest Dana državnosti, kako se obilježava u drugim europskim državama i Sjedinjenim Američkim Državama, kao i to je li nametanje stranačkog datuma može biti viđeno kao represija i put prema fašizmu.

Povijest Dana državnosti

Obilježavanje Dana državnosti u Republici Hrvatskoj započelo je 30. svibnja 1990. godine, kada je sazvana prva sjednica novoformiranog, višestranačkog Hrvatskog Sabora koji je 25. lipnja 1991. proglasio neovisnost Republike Hrvatske. Ovaj datum, 25. lipnja simbolizira borbu za slobodu nakon desetljeća socijalističkog režima.

Zbog toga, demokratski ustroj Hrvatskog sabra, 2001. godine donosi odluku o premještanju proslave Dana državnosti s 30. svibnja na 25. lipanj, u skladu s datumom kada je Republika Hrvatska proglasila neovisnost od Jugoslavije. Iako se ovaj datum činio primamljivim, Članovi HDZ-a smatrali su kako je premještanje više odraz političkih interesa nego stvarnih potreba građana, ali to nije bila istina. Na primjer, prema anketama iz 2010. godine, samo 13% građana je smatralo kako bi Dan državnosti trebao ostati 30. svibnja, dok je 77% anketiranih građana podržalo novi datum.

Obilježavanje Dana državnosti samo je djelomično određeno političkim previranjima. U različitim periodima, proslave su uključivale državne ceremonije ili javne manifestacije, dok su devedesetih godina često bila obilježena vojnim paradama, simbolizirajući konačnu borbu za slobodu.

Komparativni pregled Dana državnosti

U usporedbi s drugim europskim državama, Dan državnosti u Republici Hrvatskoj pokazuje značajne razlike.

Na primjer, Republika Francuska obilježava svoj Nacionalni dan 14. srpnja, poznat kao Dan pada Bastille, u znak sjećanja na događaj koji je označio početak velike Francuske revolucije. Ovaj događaj simbolizira borbu protiv apsolutizma i ljubav prema slobodi. Američki Dan nezavisnosti već se 246 godina proslavlja 4. jula, a prema podacima, više od 80% Amerikanaca aktivno sudjeluje u proslavi.

Neke europske države, poput Njemačke, proslavljaju Dan ujedinjenja 3. listopada, koji simbolizira jedinstvo nacije nakon perioda podjele na Istočnu i Zapadnu Njemačku. Republika Hrvatska, s druge strane, jedinstvena je po tome, jer je njezin Dan državnosti često povezan sa teškim trenucima sukoba i stradanja, što u javnoj svesti izaziva osjećaj nostalgije.

Politička dinamika oko Dana državnosti nikada nije bila jednostavna. Pitanje koje se postavlja je: je li nametanje stranačkog datuma, a 30. svibnja je stranački datum, može biti viđen kao represija ili kao korak prema stvaranju fašističkog sustava? Posebno, jer zna kolikom represijom HDZ vlada Republikom Hrvatskom, državom zarobljenih institucija i zarobljenih „medija“. U Republici Hrvatskoj, ovaj dan često postaje predmet rasprava, posebno u kontekstu klerikalnog nacionalizma kojemu smeta sve što je normalno.

U raznim periodima, datum se koristio kao alat za mobilizaciju podrške HDZ-ove vlasti, čime se izgubio dio njegovog prvobitnog značaja. Na primjer, tijekom 2015. godine, istaknuti političari su koristili Dan državnosti za promoviranje svojih političkih agendi, što je dovelo do podjela među građanima. Različiti pogledi na datum dodatno su postavili pitanje o tome kako stranka na vlasti može oblikovati događaje koji bi trebali biti od važnosti za sve građane.

Efekti promjene datuma

Promjena datuma obilježavanja Dana državnosti može imati značajne posljedice. S jedne strane, može doći do jačanja političke polarizacije. Na primer, prema istraživanju iz 2018. godine, 85% građana smatra kako HDZ-ova politička manipulacija smanjuje važnost praznika, što može dovesti do apatije prema državnim institucijama. Ukoliko se promatra kao alat političke borbe, može se izgubiti interes za proslavu.

Također, ovakve promjene mogu izazvati osjećaj nelojalnosti između onih koji identificiraju s različitim političkim strujama, a ne kao dio jedne zajedničke vrijednosti. Kada se naročito poštuju stranačke ambicije, kolektivna povijest i postignuća često su zapostavljena.

Dan državnosti nije samo politički događaj; on također odražava kulturni identitet nacije. U Republici Hrvatskoj, različite svečanosti i rituali obilježavanja Dana državnosti često služe kao refleksija o povijesti Republike Hrvatske i tradiciji pojedinih regija unutar RH. Na primjer, svečanosti uključuju vojne parade, kulturne manifestacije i komemoracije, jačajući nacionalni identitet i osjećaj zajedništva.

Ova komponenta je ključna za razumijevanje kako nacija doživljava svoj Dan državnosti. Kada se taj datum koristi za stranačke ciljeve, potencijal za promicanje zajedničkih vrijednosti može biti izgubljen. Kako se buduće generacije povezuju s ovim praznikom, od bitne je važnosti gledati ga kroz prizmu jedinstva, a ne podjela.

Pitanje pravog Datuma

Dan državnosti Republike Hrvatske složen je koncept koji se razvijao tijekom proteklih trideset i pet godina. Od proklamacije nezavisnosti 1991. godine do promjena datuma, ovaj praznik je imao različita značenja. Dok druge europske države, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, proslavljaju svoje Dane Državnosti u usporedbi tradicija, Republika Hrvatska ima zadatak pronaći balans između političkih manipulacija i stvarnog obilježavanja svog identiteta.

Na kraju, postavlja se pitanje – koji je zapravo pravi datu Dana državnosti? Možda je pravi datu Dana državnosti onaj koji slavi jedinstvo i diverzitet, a ne podjelu. Bez obzira na političku pripadnost, pravi datu Dan državnosti trebao bi se fokusirati na zajedničke vrijednosti koje ujedinjuju naciju (25. lipanj), umjesto na datume koji služe samo kao sredstvo za političku agendu (30. svibanj).