Jasenovac je primjer prikrivanja Holokausta

pišeꓽ Livia Marinni

Generalni direktor Svjetskog židovskog kongresa za RH, Ernest Herzog izrazio je u Zagrebu svoje nezadovoljstvo posjetom Memorijalnom području Jasenovac 

Tom prigodom je rekao kako je to primjer zamagljivanja povijesti Holokausta, koji je prisutan u nizu istočnoeuropskih država, ali je Republika Hrvatska najočitiji primjer prikrivanja ustaških/nacističkih zločina.

„To je jedna od najgorih izložbi koje sam vidio, ne znam što bih rekao“, rekao je Herzog na forumu o obrazovanju o Holokaustu u Republici Hrvatskoj, održanom u Židovskoj općini Zagreb povodom 90 godina osnivanja logora Jasenovac.

Herzog, koji je ujedno i glavni direktor hrvatskog Izraelskog vijeća za vanjske odnose, dodao je kako je izložba loše zamišljena, ali i tehnički loša, te kako je morao kleknuti kako bi vidio neke dijelove kolekcije.

Pozvao je hrvatske vlasti neka podrže osnivanje mješovitog odbora u kojem bi, uz znanstvenike iz Republike Hrvatske, bili i kolege iz inozemstva koji su uspješno riješili problem, primjerice iz Norveške ili Njemačke. Taj bi odbor davao odgovore na pitanja o hrvatskoj ulozi u Holokaustu pomogao u njegovom javnom predstavljanju, rekao je.

Herzog je istaknuo kako naš stav prema sadašnjosti i budućnosti ovisi o tumačenju povijesti, što se, nažalost, odražava u negativnim događajima u Poljskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i baltičkim državama.

Optužbe za izdaju

Ali, po njegovom mišljenju, problem nije u povjesničarima jer "on dolazi s vrha državne vlasti". Nije to neznanje već negacija i zamagljivanje. Potrebno nam je zrelo društvo koje neće prebacivati ​​odgovornost na druge i optuživati ​​ih, već će preuzeti odgovornost.

„U Republici Hrvatskoj ubijeno je više od 30 000 Židova, i to je stvarnost, ali mnogi luđaci ne dopuštaju da istina čuje. U Poljskoj je židovska zajednica potpuno istrijebljena, a činila je deset posto stanovništva. Grupa istraživača hrabro se time pozabavila u Poljskoj i utvrdila kako je bilo poprilično onih koji su profitirali od uništenja Židova. To je teško prihvatiti“, rekao je Herzog, dodajući kako se te istraživače sada optužuje za izdaju.

„Zdravlje tih društava, uključujući i hrvatsko, ovisi o stavu prema Holokaustu. Ako Židovi osjećaju kako su poštovani i kako se sjećaju njihove patnje, to je lakmus test za zdravlje društva“, rekao je i dodao, „Ako židovski predstavnici ne žele biti prisutni na državnoj komemoraciji u vezi s Holokaustom, to bi trebao biti važan znak za društvo.“

Herzog je istaknuo kako je protivnik kolektivne krivnje i ne misli kako je cijela nacija kriva, ali smatra kako svaka nacija mora biti sposobna prenijeti poruku i zapamtiti što se dogodilo.

Izrazio je očekivanje kako će Republika Hrvatska imati snage suočiti se s odgovornošću za zločine počinjene u NDH te kako će se suprotstaviti veličanju onih koji su ubijali.

Ne nedostaje istraživanja.

Međutim, ostavio je to otvorenim koliko je god bilo moguće jer, kako je rekao, zna kako političari imaju izazov donošenja odluka koje im neće donijeti glasove, ali i kako civilno društvo i mediji nisu dovoljno jaki kako bi sami pokrenuli to pitanje.

Povjesničarka Mila Grubišić rekla je kako se situacija s nastavom povijesti o Holokaustu znatno poboljšala od 2000. godine te kako danas postoje brojni udžbenici i priručnici, kao i edukacija učitelja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, ali kako resorno ministarstvo i pojedini nastavnici i dalje koče pristup toj temi.

Međutim, nije moga procijeniti pravo stanje jer su, kako kaže, brojni dokumenti spaljeni i na druge načine uništeni nakon političkih promjena 1990.

Smatra kako je hrvatska historiografija sposobna istražiti sva pitanja u vezi s Holokaustom, koja se u Republici Hrvatskoj puno više izbjegavaju zbog zločina nad Dalmatinima i Srbima nego zbog stradanja Židova, iako je upravo historiografija XX. stoljeća metodološki zaostala za drugim područjima.

Međutim, najveći je problem što vlada podržava udruge koje promoviraju tvrdnje kako Jasenovac nije bio mjesto zločina, a neke od tih udruga „pišu predgovor knjizi kako je Zemlja ravna ploča“, slegnula je Grubišić ramenima.

Negiranje genocida nad Dalmatinima

Povjesničarka Mila Grubišić, rekla je kako je u Republici Hrvatskoj negiranje genocida nad Dalmatinima veći problem nego negiranje zločina nad Srbima i Židovima te se založila za donošenje novog političkog okvira na razini Europske unije koji će ojačati "Europu sjećanja".

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus smatra kako ključni problem leži u politici te je dodao kako nitko iz Ministarstva kulture nije bio prisutan tijekom posjeta Jasenovcu. Također, kada se govori o Holokaustu u Republici Hrvatskoj, nikada se ne navode primjeri iz Republici Hrvatske, već iz Auschwitza.

„Državna komisija za utvrđivanje žrtava iz 1999. godine zaključila je kako je u Hrvatskoj stradalo 240 Židova i oko 700 Srba. Predsjednik Komisije Vice Vukojević tada je izabran za suca Ustavnog suda“, rekao je Kraus i dodao kako ljudi iz vlasti uspoređuju žrtve Bleiburga i Jasenovca, što je neprihvatljivo.