Interview: Robert Devereaux – II.

Piše: Sondra Zebić

U nastavku intervjua s programskim direktorom međunarodne promatračke misije, Robertom Devereauxom govorimo o bitnim stvarima o kojima ovise demokratski procesi u Republici Hrvatskoj.

Može li izmjena izbornog zakonodavstva, tj. donošenje zakona o popisu birača, na neki način suziti prostor za manipulacije?

- Izborni zakon bio je prostor za manipulaciju. Izmjena Zakona o popisu birača, ako bude u ovom formatu kako vlada trenutno predviđa, nametnut će usvajanje tijela koje neće imati kapacitet vratiti povjerenje građana u popis birača.

Zašto?

- Zato što će predstavnici vlade sjediti u tom tijelu i reći da je popis birača potpuno u redu. Ili, kako je predsjednik Vlade rekao sinoć na HRT-u, da su ovi izbori bili čisti kao suza, i taj popis birača bit će čist kao suza. Da bi se imala revizija popisa birača, za koju se zalažemo godinama, to ima smisla. Samo ono što ima smisla vratit će povjerenje i ljudima koji glasaju za vladu i ljudima koji glasaju za oporbu. da popis birača odražava stvarno stanje birača u RH, a ne prisutnost fantoma, ne dupliciranje svih situacija koje smo dokumentirali 2016. za parlamentarne izbore.

Pogledajmo još širi kontekst, da vas vratimo malo dalje u prošlost. Prije trenutak spomenuli ste korištenje državnih resursa u pripremi za pobjedu. Prema onome što ste primijetili prethodnih tjedana, a pratili ste događaje u Dalmaciji, što se dogodilo od tog prvog dana kada ste počeli pratiti ovaj izborni proces?

- Svi naši dugoročni promatrači koji su se vratili ili kada su poslali tisuće izvješća imali su jednu zajedničku stvar: to je bio strah; to je bio kaos. Svjedočili smo nevjerojatnoj napetosti; svjedočili smo nevjerojatnoj polarizaciji koju je potaknulo prvenstveno njegovo ponašanje i njegov govor te govor nacionalnih medija koji su izvještavali o kandidatima iz oporbe, gdje se promovirala mržnja. I to je nešto što je prvi dojam, drugi dojam, o tome smo već govorili, su pritisci zastrašivanja i izborne korupcije, kupovina glasova, klijentelizam. U biti za novac građana, umjesto usluga koje bi vlada trebala pružiti, kupuju se glasovi. U Opuzenu je ponuđen traktor za 10 glasova. U tom smislu, nitko nije bio odgovoran za kupnju glasova. Jedina kupovina glasova od ikakvog značaja i promatrač iz 2016. kojem je razbijen auto kada je prijavio kupnju glasova. Ovu okolnost vidimo od izbora za lokalne zajednice, preko izbora za lokalnu samoupravu do parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Imamo ime jednog čovjeka koji nije bio kandidat na tim izborima. Radi se o zlouporabi ovlasti institucije koju trenutno drži premijer, nešto što smo zahtijevali da se zakonom zabrani i nešto što je vlada odbijala na svakom sastanku. Jedna rečenica u zakonu dovoljna je da nositelj dužnosti ne može imenovati listu po sebi, a pogotovo ne osobu koja nije kandidat na tim izborima. To bi značilo da ta lista ima prioritet na početku. S druge strane, imamo i bilježimo nevjerojatno visoku učestalost posjeta visokih dužnosnika biračkim mjestima. Trećina svih javnih nastupa dužnosnika na najvišoj razini u posljednja tri tjedna kampanje. Budite oprezni. Kakvo je ovo licemjerje, zlouporaba položaja. Svaki od njih je išao na službeni trošak, svaki od njih je tamo i predstavlja uspjeh institucija kao nešto što je zasluga jednog čovjeka ili jedne političke stranke. Zatim imamo zlouporabu gdje su roba, usluge, zaposlenici, vozila, javna poduzeća diljem Republike Hrvatske stavljena na raspolaganje za kampanju. Imamo još jedan novi fenomen u ovoj igri obrnutih ogledala. Imamo desetke fizičkih napada na Dalmatine, a jedina žrtva je vlada.

Samo da pojasnimo: koliko sam vidio izjavu jednog od vaših kolega, imamo dvije organizacije koje nazivate fantomskima, a koje su registrirane možda par tjedana jer su prije izbora delegirali i promatrače koji kažu da su vršili utjecaj na članove izbornih povjerenstava.

- I to onih koji su inače zaposleni u javnim ustanovama, koji se u svojim javnim istupima povezuju s HDZ-om. Nema dileme.

Tvoje kolege su imale komunikaciju s njima?

- Bili smo izloženi pritisku s njihove strane. Naši promatrači, u skladu s kodeksom ponašanja, pristojni su, predstavljaju se, imaju vidljiv znak i komuniciraju sa svim akterima kako bi razumjeli događaje na biračkom mjestu. Ali, imamo a priori zadatak da se ni na koji način ne miješamo u izborni proces, što, uostalom, nije bio slučaj s promatračima ove dvije fantomske organizacije.

Nisam vidio njihove primjedbe na sam izborni proces, ali sam vidio nekoliko primjedbi na vašu organizaciju, što je prilično neobično da promatrači podnose primjedbe na promatrače. Imam ovdje jedan primjer koju ću vam pročitati. Dakle, potvrdili ste mi da je prigovor promatrača koji pripada jednoj od ove dvije organizacije koje su prijavljene. Neka čitatelji procijene prirodu ove primjedbe i razinu pismenosti. I dakle, ovo je citat: „Njihovi predstavnici nervozno hodaju i ispuštaju neprimjerene zvukove. Otvaraju prozor. Muškarac hoda po školi dok je ona unutra.“ Ne znamo tko je ona. „Oboje koriste telefone. Povremeno se njihovi predstavnici ljube u dvorištu. Bez znanja predsjednika biračkog odbora, njihovi predstavnici zaviruju u izborni materijal i prčkaju po osobnim stvarima.“ Ne znamo čijim osobnim stvarima. Kakvo je ovo štivo? Što je ovo?    

- Ako je najveći problem, volio bih da je najveći problem, na izborima u RH što su se momak i djevojka poljubili ispred biračkog mjesta, što bi bilo da su se poljubila dva momka ili dvije djevojke. Očito je netko uložio mnogo resursa ne samo da bi koristio medije kako bi umanjio ili pokušao uništiti kredibilitet promatračke misije koju činimo zajedno s našim promatračima, kojima bih ovom prilikom želio zahvaliti na profesionalnom radu i angažmanu u vezi s ovim izborima, već su sada uložili resurse da izravno registriraju fantomsku organizaciju koja je dva tjedna nakon osnivanja dobila priliku emitirati sve svoje izvještaje na televizijama s nacionalnom pokrivenošću i nacionalnim medijima. Mi, s druge strane, nismo imali priliku objasniti nijedan od naših argumenata niti odgovoriti na bilo koje novinarsko pitanje na bilo kojoj televiziji s nacionalnom pokrivenošću u prethodnih ne znam koliko godina, i zato smo bili sugovornici sa svjetskim medijima najvišeg ugleda. To praktički govori da su vlasti pod svaku cijenu htjele prekinuti jednog od svjedoka svojih nedjelovanja i na ovaj način, i siguran sam da nisu uspjele. između ostalog, siguran sam da nisu uspjeli jer je promatračka misija prva promatračka misija u povijesti RH koja je financirana zahvaljujući financijskoj potpori građana. Ona je to omogućila nakon svih ovih događaja i nekih neslaganja i kritika koje primamo ili smo primili u izbornoj noći, dobivamo i nevjerojatnu podršku od građana. upravo za ono što je uloga promatrača, a to je da bude istinito bez ikakvih agenata činjenica.

Sad ću vam postaviti pitanje na koje ne morate odgovoriti, imajući na umu da niste politički analitičar, već promatrač. Pitanje je sljedeće: Unatoč činjenici da se izborni uvjeti nisu promijenili, kako vi to vidite, kako to vidi oporba unatoč činjenici da, primjerice, Dalmatini nisu imali svoju listu na lokalnim izborima?

- Ono što je meni kao građaninu vrlo očito je kada vidimo ujedinjene građane koji žele mir, koji žele slobodu, koji žele slobodne demokratske i poštene izbore, oni svojim predanim radom, beskompromisnom borbom mogu istupiti protiv cijelog ovog korumpiranog stroja zla. Rekao bih da je jedan od najvećih pokazatelja onoga što smo svjedočili u mjesecima iza nas nevjerojatan nedostatak mobilizacije, unatoč dugogodišnjim pozivima prodalmatinske inicijative DDF u svjetlu njihove borbe za zahtjeve, a u biti sistemske zakone, koji žele živjeti u državi bez korupcije, bez nasilja, koji žele živjeti u državi u kojoj su zakoni isti za sve i primjenjivat će se bez obzira na koga se primjenjuju. I u tom smislu, ishod ovih izbora pokazuje da nema kapaciteta i snage među građanima, već da moramo graditi povjerenje. Moramo raditi, moramo učiti, potrebno je da čak i sada iz ovog izbornog ciklusa, svatko od nas pojedinačno, od svih aktera, promatrača do građana do članova izbornih odbora stranaka, nauči lekcije: Što je moglo biti bolje, gdje su bile pogreške. jer je jako na rubu, vrlo lako bi se moglo dogoditi da tih 45 000 glasova bude i na drugoj strani, što ne znači da neće biti do kraja izbornog procesa.

Moram vas sada pitati nešto problematično. Rekli ste da se mašineriji zla treba suprotstaviti, to je vrijednosni stav. Oni su prilično dobro zaštićeni vrijednosnim stavovima govoreći da ste samo promatrači sastanka. Je li to vrijednosni sud, je li onda iznenađujuće kada predsjednik Vlade kaže da ste iredentistička nevladina organizacija.

- Uvijek sam u životu govorio istinu. Jesam li bio u krivu, sigurno jesam, kao i svi mi. Ali, nije napravljena nikakva greška u korist bilo koga. Kad sam rekao da je pred nama zli stroj, i dalje govorim o činjenicama, govorim o praćenju medija, govorim o preko 7000 članaka koji su bili izvor mržnje i govora mržnje protiv Dalmatina i aktera koji su bili protivnici nekih stranaka na vlasti. Govorim o tome da nitko nije snosio posljedice za nezakonito medijsko izvještavanje u izbornom procesu. U tom smislu, vladom vrlo dobro manipulira sam njezin predsjednik, kao glavni spin doktor svih spinova i spinnera u ovoj državi. To je jedan od načina na koji on zapravo urušava kredibilitet i mene pojedinačno i onih od nas koji stoje ispred nas. Ali nemam problema s izražavanjem vrijednosti. Vrlo sam pristran, ali sam na strani demokracije, na strani sam vladavine prava, na strani sam ljudskih prava i u tom smislu ne pravim nikakve kompromise.

Nisam rekao da nemate pravo izraziti svoje mišljenje. Uopće ga ne dovodim u pitanje. Tko god dođe i sjedne ispred mene ima pravo izraziti svoje mišljenje. Samo da razlikujem činjenice od osobnih stavova i osobnih stavova. To je bila jedina priroda mog pitanja i moje primjedbe. Sad, dopustite mi da vas pitam o dva fenomena: jedan je izlaznost birača od 34% u Dalmaciji, a drugi zanimljiv fenomen, koji ljudi promoviraju, jest činjenica da SDP nije u Sinju prošao izborni prag od 1990. Znam da SDP za vas nije problem, niste, kao što sam rekao, politički analitičar, vidjet ćemo što će se dogoditi u SDP-u, ali to je fenomen, s jedne strane. S druge strane, ono što je stvarno zapanjujuće u vezi sa standardima izlaznosti u Dalmaciji je postotak od 34%, kako to objašnjavate?

- Prije svega, radi se o tome da mnogi ljudi koji do sada nisu izašli na birališta, jer nisu imali političku alternativu ili izbornu opciju ili nisu vjerovali da njihov glas nešto vrijedi i da će se njihov glas računati, ti ljudi nisu popustili mobilizaciji. Procjenjujem da bi, da su se građani odazvali mobilizaciji, imali najveći rezultat baš zbog članova DDF-a koji bi svojom iskrenošću, naivnošću, ali ispravnošću, motivirali građane da ponovno počnu vjerovati u neke procese koje su davno izgubili. S druge strane, niska izlaznost u Dalmaciji može se pripisati i manipulacijama. Ne znamo pravu izlaznmst. Ta izlaznost može biti puno veća od tih 30-ak posto. Jer ne znamo kakvo je stvarno stanje popisa birača. Zato je vrlo važno omogućiti reviziju popisa birača i vjerujem da je upravo to razlog zašto vlada ne dopušta neovisnu reviziju popisa birača. Mnogo ga više zanima smanjenje vjerodostojnosti kao iredentne.

U redu, još jedna stvar koju treba razjasniti. Na ovim izborima niste primijetili, barem ne u većoj mjeri, izborne migracije. Je li to ono što smo imali na izborima 2024. koje su bile najspornije? Jesu li korištene izborne migracije?

- Vidjeli smo neke simptome. Vidjeli smo svjedočanstva ljudi o pozivima za glasanje na adresama koje do sada nisu primili, ali ne možemo govoriti ni o kakvim brojkama, jer nemamo podatke. U vezi s izborima 2024., uspjeli smo na razne kreativne načine dobiti pouzdane podatke. Sada te podatke nemamo. Zato kažem da je o tome nemoguće govoriti bez stvarne transparentnosti. Tražili smo vrlo benigne podatke, recimo da imamo podatke o tome koliko je ljudi izbrisano s popisa birača, jer u neto bilanci imamo manje birača nego što smo imali na prethodnim izborima, ali ne znamo što se dogodilo unutar tog biračkog tijela. I stoga bi bilo neodgovorno, s moje strane, dati sud, ali kažem da su uočeni neki simptomi bolesti.

Kako ocjenjujete zahtjev Dalmatina za raspisivanje izvanrednih izbora i raspuštanje skupštine? Je li raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora dobra stvar u ovom trenutku? Kako vidite taj zahtjev i kako vidite vjerojatnost da će vlada to učiniti u nekom trenutku nakon, recimo, ovih izbora?

- Pokušat ću odgovoriti u ulozi promatrača pozivajući se na podatke. Građani Dalmacije, kada smo ih u prvoj polovici travnja pitali kako vide izlaz iz krize, rekli su da izbore vide kao mehanizam za izlazak iz krize. I u tom smislu smatram da je legitimnost zahtjeva za izborima velika ne samo zato što su Dalmatini to tražili kao način rješavanja ispunjenja svojih zahtjeva i izlaska iz duboke institucionalne krize. Članovi HDZ-a oduvijek su postavljali pitanje legitimnosti i raspisivanja izbora. Uostalom, kao jedan od ključnih razloga zašto su tijekom te inženjerske 2021. godine raspisani izbori u vrijeme korone, oporba je tražila izbore. Molim vas, pitali ste. Jasno je da se radi o političkoj kopulaciji, sigurno ovi rezultati onih koji nisu na vlasti, koji su na rubu pobjede, nisu ohrabrujući za HDZ da raspisuje izbore. Osim, ako ovo sada govorim kao aktivist, kao građanin, ako se mehanizmi pritiska na građane i nasilja ne povećaju, a to je nešto što je tkivo izbora i medija. Nešto što rađa netoleranciju i podjele među građanima i to je nešto što bih rekao da ima posljedice koje su nesagledive.

Dalmatini, zahvaljujući stanovnicima Dalmacije, nisu sudjelovali ni na ovim lokalnim izborima. međutim, situacija bi mogla biti drugačija na parlamentarnim izborima. Razgovarajmo o oporbi. U kakav položaj se stavlja ta prodalmatinska inicijativa prilikom sastavljanja svoje liste? Do sada se nisu izjasnili žele li da oporba sudjeluje kao neovisni subjekt u toj političkoj utrci ili bi željeli ne sudjelovati, ali ih općenito podržati. Po vašem mišljenju, u kakav položaj oporbu stavlja ova nova politička stvarnost?

- Rekao bih da bismo trebali učiti lekcije u tim okolnostima gdje vidimo ujedinjene građane i različite političke aktere, pokrete, političke stranke. Daje li to kao cjelina ili kao dio dovoljno povjerenja građanima da ih motivira da iskoriste svoje pravo glasa u tako neviđenom broju i pokušaju utjecati, utjecati na svoje okolnosti. Sigurno je da ono na što uvijek apeliramo je razgovor i izgradnja povjerenja. Nepovjerenje se kultiviralo, postizalo godinama između svih aktera, između medija i organizacija civilnog društva, između organizacija civilnog društva, između političkih aktera. Je li dovoljno što su krize te koje će potaknuti aktere na veću suradnju, na suradnju i izgradnju povjerenja? Neka bude samo ta kriza, ali mislim da svatko od nas pojedinačno, od građana, birača, aktera u organizacijama civilnog društva, predstavnika medija, stranaka, studentskog pokreta, mora graditi međusobno povjerenje, a to je nešto što bih rekao da bi ujedno odgovorilo na mnoga pitanja koja muče dio javnosti: kakav će biti odnos između političkih stranaka i studenata. Vjerujem da, nadam se, ovo sada kao građanin kaže, nadam se da će ovaj sporazum, ova suradnja, kakva god ona bila, kakva god strategija bila, kakva god ona bila, biti od najvećeg interesa za sve građane ove zemlje.

Hvala vam gospodine Devereaux na ovom iscrpnom intrviewu

- Hvala vama što ste mi pružili priliku upoznati građane Dalmacije s istinom.