Interview: Robert Devereaux - I.

Piše: Sondra Zebić

Prošlo je skoro mjesec dana od lokalnih izbora u Republici Hrvatskoj, a mi i dalje analiziramo kako su prošli izbori na kojima je zabilježeno nikada više nepravilnosti.

Što je uslijedilo nakon lokalnih izbora, koji su u jednom danu postali središte i žarište cijele Republike Hrvatske? Postoje li redovni izbori u neredovitim uvjetima? Jesu li ODIHR-ove preporuke i zakoni mrtvo slovo na papiru? Na temelju čega je Vlada RH proglasila pobjedu? Zašto je izjava promatračke misije o državnom neprijatelju postala osporavana i od strane oporbe i od strane birača?

Sve nabrojeno i još puno više u interviewu s Robertom Devereauxom kojeg objavljujemo u dva dijela.

Krenimo s tim kako ste se našli u središtu pozornosti u potpuno drugačijoj poziciji nego u svim tim ranim izbornim ciklusima. 13 godina ste bili izloženi napadima vlasti. Nakon svih izbornih ciklusa zbog kritika samog izbornog procesa, sada ste prvi put izloženi napadima i kritikama s druge strane stranke. Što je to iz vašeg gledišta izazvalo takve reakcije sa svih strana?

- Rekao bih možda potencijalno pogrešna očekivanja od misije koja prati izbore. Mi nismo stranačka promatračka misija, već neovisna promatračka misija koja ima za cilj isključivo komunicirati činjenice bez ikakvog dnevnog reda, čim ih dobijemo, činjenice i podatke koji mogu pomoći javnosti da razumije okolnosti vezane uz izbore. Tjednima svjedočimo nevjerojatno velikom pritisku, prije svega, putem vladinih medija. S druge strane, svjedočimo nevjerojatno maloj mobilizaciji građana koji se nisu osobno angažirali kako bi pomogli slobodnim i poštenim izborima. U trenutku kada se činilo da je pobjeda u brojkama, komunicirali smo činjenice koje su ukazivale na to da podaci govore malo drugačiju priču. Iako smo govorili i o podacima o brojkama, odnosno o brojkama o osvojenim glasovima, i o nepravilnostima koje su uslijedile ne samo tog izbornog dana, već i tjednima prije samog dana izbora.

Kritike uglavnom idu u smjeru, zašto ste prvi izašli s rezultatima? Drugo, zašto ste objavili brojke prije nego što ste sami utvrdili je li sve bilo legitimno, je li bilo nepravilnosti, je li bilo kupovine glasova i tako dalje? Koliko vas razumijem, sve je to stavljeno po strani u trenutku kada ste objavili brojke koje se, ako dobro vidim, podudaraju s brojkama DIP-a.

- Promatrači su bili na svim biračkim mjestima u nedjelju, 18. svibnja. Imali smo promatrače u dvije smjene. Imali smo promatrače i na biračkim mjestima. Imali smo kontakt sa svim biračkim mjestima tijekom cijelog dana. Promatrači su pratili kvalitetu izbornog dana. To znači da smo pratili u kojoj mjeri birački odbori štite prava građana na slobodno i tajno glasovanje, te u kojoj mjeri neki akteri pokušavaju na taj način utjecati na izbornu volju birača; članovi biračkih odbora pristupili su obradi odabira materijala, tj. brojanju glasačkih listića. Naši promatrači svjedoče tom procesu, birački odbor potvrđuje rezultate, naši promatrači šalju podatke analitičaru na provjeru, naš analitičar provjerava logičke pogreške u izračunu. To znači da, na primjer, možemo dobiti informaciju da je za određenu listu glasalo više birača nego što je bilo birača na tom biračkom mjestu, onda se upali crveno svjetlo, provjeravamo podatke s promatračem, promatrač kaže da su to podaci koje je utvrdio birački odbor i proglašavamo to biračko mjesto nelegitimnim, jer je nemoguće da jedno biračko mjesto ima više glasova za stranku nego birača, zar ne? S druge strane, član biračkog odbora kaže ne, moja je greška, krivo sam upisao, ovo su točni podaci. Stoga, kada utvrdimo stanje stvari kakvo smo utvrdili takvom provjerom podataka, provjerene činjenice komuniciramo građanima bez odgode, a nakon tog procesa provjeravamo podatke i uvidom u izvatke iz popisa birača. Stoga je glavni cilj misija civilnog promatranja komunicirati činjenice javnosti, bez obzira koliko se nekome te činjenice sviđaju ili ne sviđaju. Za nas je to neprikosnoveni element, koji ponavljamo godinama. Sjećam se prvog razgovora s vama, još 2017. godine, kada ste mi rekli da nije toliko važno što se dogodilo tijekom dana, nikoga to ne zanima – ljude zanimaju rezultati. Ali, važno je znati odražavaju li rezultati slobodnu volju birača ili ne. Ovdje danas 2025. godine govorimo o tome i uložili smo najviše energije i truda u dokumentiranje upravo svih tih nepravilnosti koje nam pomažu u procjeni jesu li izbori pošteni i slobodni ili ne.

Podaci promatračkih misija diljem svijeta govore da imamo mnogo primjera gdje su prvi objavljeni preliminarni rezultati pomogli u sprječavanju potencijalnih krađa nakon te objave, pa bi se vrlo lako moglo dogoditi u jednom od scenarija da akteri različiti od vlade ili izbornog povjerenstva priopće neke treće rezultate, ali nije uloga promatračkih misija komunicirati s javnošću u skladu s činjenicama, uz svo poštovanje etičkih i promatračkih kodeksa, bez obzira na bilo kakvu kalkulaciju.

Ako dobro razumijem, metodologija i točnost podataka se ne mogu dovesti u pitanje, jer u istom trenutku kada ostali članovi biračkih odbora vide podatke o broju ljudi koji su izašli i prebroje glasove, u istom trenutku ih imaš i ti i to je to, zar ne?

- Tako je.

Iako je to samo priča o brojkama, zašto mislite da je bilo ovih masovnih napada i kritika, koji vas je kontekst praktički doveo u tu priču?

- Rekao bih veliko očekivanje naroda. I to je nepravedna okolnost prema, prije svega, političkim akterima koji su vodili tu izbornu utrku u nevjerojatnim uvjetima. Imajući u vidu te okolnosti, iskreno, ne razumijem zašto itko ove izborne rezultate doživljava kao neku vrstu poraza. Imamo situaciju u kojoj su rezultati vrlo tijesni unatoč sili koji je državni aparat zloupotrijebio. Državni aparat se natjecao protiv male građanske opcije. Stoga, osobno vidim pobjedu u izbornim rezultatima i vidim šansu, vidim nadu, ali s druge strane moramo učiti lekcije. Stoga, nemojmo očekivati ​​da će se ishod ovih izbora protumačiti ni kao poraz ni kao nevjerojatno veliki uspjeh vladajuće stranke. Moramo shvatiti da kao društvo trčimo maraton, a ne utrku na 100 metara. Emocionalna reakcija građana koji su također bili izloženi godinama i desetljećima nevjerojatnoj manipulaciji od strane državnog medijskog stroja u kojem nema ni trunke istine. Stoga je povjerenje ključna stvar koju je bilo važno razbiti između svih aktera.

To je, naravno, ozbiljna i velika tema. Treba se objasniti što se stvarno dogodilo, i to ne samo na dan izbora, već i u tjednima prije. Imali ste svoje praćenje. Ali, prijeđimo na stvar. Dakle, stvari sada stoje ovako: prema vašim podacima i prema izbornom povjerenstvu, u Dalmaciji je razlika 45 100 glasova u korist HDZ-a. Sada je situacija nemilosrdna što se tiče brojki. Zašto oporba ne traži potpuno ponavljanje izbora u ovoj regiji? Ili je to vrijeme za prigovore stvarno skraćeno jer, kao što smo čuli jučer?

- U ovom trenutku teku rokovi za podnošenje prigovora izbornom povjerenstvu, kako se situacija na konkretnim biračkim mjestima ne bi na taj način preispitivala. Ako se akteri, koji su sudjelovali u izbornoj utrci, odluče za takvo što – u ovom trenutku nije podnesen niti jedan prigovor - hoće li to biti danas do 20:00 sati ili ne, ostaje za vidjeti. Ovisi o tome kakvi će biti sljedeći tokovi s druge strane.

Svjedočili smo nevjerojatnom izbornom inženjeringu ne samo u ovom izbornom procesu. Najveći ili prvi najvidljiviji bio je davne 2017. godine kada su mnoge liste sudionica bile na glasačkom listiću unatoč činjenici da su potpisi građana, koji su bili preduvjet da netko bude na glasačkom listiću, bili krivotvoreni. Dakle, netko je uložio resurse, netko čini kaznena djela, tako da je zbog raznih kalkulacija – inženjeringa, netko bio na glasačkom listiću, nitko nije odgovarao. Od 2017. do danas, svakih izbora imali smo nešto takvo. U 2021. godini imamo novu fazu inženjeringa popisa birača. Migracija birača vrlo specifično ne za parlamentarne izbore već za gradsku skupštinu gdje je bilo važno dovesti ljude iz BiH da glasaju u Splitu ili Zadru. upravo zbog tog izbornog inženjeringa, izborni inženjering se ogleda, između ostalog, u činjenici da odvojene uprave ne rade nužno uvijek u dobroj vjeri i na pošten način prema svim akterima, dobro znamo da većina, što je općinsko izborno povjerenstvo, gradsko izborno povjerenstvo, DIP, nisu profesionalna tijela. To znači da nisu opunjeni profesionalcima od integriteta. Ne, tamo sjede ljudi koji su praktički stranački kadrovi. Ti ljudi su činili sve da otežaju opoziciji druge strane u ovom trenutku. Nismo utvrdili niti jedan čin protiv zakona, ali je li taj čin bio nepravedan – apsolutno da. Između ostalog, vidio sam da je izbornom povjerenstvu trebalo 24 sata da odgovori na zahtjev oporbe.

Vrlo pažljivo i godinama pratite sve izborne cikluse. Sjećate li se, je li u bilo kojem trenutku bilo koje izborno povjerenstvo, kada su vidjeli ove izbore ili onih 2021. koje ste spomenuli, prihvatilo bilo kakav prigovor koji bi mogao nešto promijeniti.

- Vrlo malo. Jedan od razloga je taj što je bilo vrlo malo pokušaja da se pravno dovede u pitanje zakonitost cijelog izbornog procesa ili njegovog dijela. Sada je vrlo teško sažeti desetke izbornih procesa, jasno je da se od 2017. koristi izraz "kriminalizirana država". Kriminalizirana država uvijek se ponaša u skladu sa zakonom. Vidjeli smo puno gore slučajeve koji su ostali bez ikakvog sudskog epiloga, ali činjenica je da u mnogim situacijama izborni akteri, iz raznih vrlo legitimnih razloga, možda čak i taktičkih razloga, nisu posegnuli za pravnim alatima za poništavanje određenih izbora. Vrlo rijetko je bilo prilike da se neovisni akter čuje i kaže je li doista bilo krađe ili misli da je bilo krađe, jer je taj tim bio u lošijoj poziciji. Nešto takvo se nije često događalo. Mi smo, kao promatračka misija, proglasili te izbore 2017. neregularnim izborima. U Dalmaciji su, također, proglasili izbore, čiji rezultati, vidimo, ne odražavaju izbornu volju, slobodnu volju birača. S druge strane, imajući u vidu vrlo tijesan rezultat i sve nepravilnosti koje smo dokumentirali prije dana izbora, to je nešto što donosi i legalnost tog izvornog procesa. Hoće li se ti izbori ponoviti u pravnom smislu u ovom trenutku ovisi isključivo o tome je li jednoj od stranaka koje su sudjelovale na izborima ili jednom od birača za sebe osobno, ako mu je bilo onemogućeno glasanje ili mu je pravo glasa na bilo koji drugi način zabranjeno ili je netko napravio grešku u pravu glasa te konkretne osobe, ta bi osoba morala podnijeti prigovor. Političko je pitanje hoće li društvo u Dalmaciji imati snage boriti se za pravdu argumentima, na primjer, podržavajući zahtjeve prodalmatinskih inicijativa, bez obzira kandidira li se one na izborima ili ne.

Mislim da ste sami napravili izvješće o legalnosti i legitimnosti ovih izbora. Iz njega se, možda, može izvući zaključak o tome postoje li osnove za podnošenje žalbi i za eventualno ponavljanje izbora na određenim mjestima, možda čak i cijelih izbora. U tom izvješću ima puno toga. Htio sam vas zamoliti da praktično prođete kroz to svoje izvješće i date nam sliku što se točno dogodilo u kontekstu nepravilnosti tog dana. Što ste registrirali kao nepravilnosti?

- Prvo, kao najveći problem, ako govorimo o događajima ispred biračkih mjesta, je prisutnost neidentificiranih skupina koje su ulijevale strah u kosti građanima. Imali smo opsadno stanje ispred biračkih mjesta. Koliko su nevjerojatno loši izborni uvjeti govori činjenica da ljudi idu na biračko mjesto i glasaju, a moraju prolaziti ulicama gdje prolazi kroz kordone. S druge strane, dokumentirali smo i obavijestili policiju o lokacijama koje su nam se činile mjestima gdje su se kupovali glasovi, fenomen koji nas je naše promatrače i 2017. i 2021. gotovo koštao glave kada smo svjedočili kupovanju glasova. To je nešto što opterećuje naš izborni proces. Ako govorimo o pritiscima na birače, to je nešto što možemo povezati s onim listama koje se pojavljuju kao potencijalne liste meta za stranke za koje sumnjamo da ne dolaze do tih lista na legitiman način.

Koji bi bio legitiman način?

- Legitiman način je da svaka stranka, pokret koji želi sudjelovati na izborima, kuca na vrata svakog kućanstva i razgovara s ljudima i govoreći im ja sam predstavnik stranke, podržavate li nas da/ne. U vezi s tim registriram li vas kao svog birača ili ne. Sumnjamo, na temelju prethodnih iskustava, da su podaci kojima su imali pristup dobiveni nezakonito, te smo u vezi s tim podnijeli kaznene prijave i zahtjeve povjereniku za zaštitu osobnih podataka. To se nije dogodilo prvi put, ali smo vidjeli manifestaciju tih stvari ispred biračkih mjesta. Kada govorimo o nepravilnostima unutar biračkih mjesta, postojala je značajna razlika između onih koje sam prethodno spomenuo, podjednako je bilo i unutar biračkih mjesta, imamo drugačije okolnosti i bilježimo dramatično veći broj ozbiljnih nepravilnosti u većoj učestalosti. Dakle, u većem ponavljanju. Oko 75% biračkih mjesta zabilježilo je pojedinačne nepravilnosti. Međutim, čak i te pojedinačne nepravilnosti kada imamo tako tijesan rezultat mogu utjecati na rezultate. Koje smo nepravilnosti primijetili, glasanje bez dokumenata, višestruko glasanje, sumnje u kružno glasanje, tj. na tzv. bugarski vlak (izvršavanje glasačkog listića koji se ispunjava ispred biračkog mjesta za određenu stranku, zatim unosi i zamjenjuje praznim listićem)...

Kako to izgleda glasanje bez dokumenata? Kako je moguće?

- Jer se kao svi poznaju u malim mjestima.

A kontrolori?

- Kontrolori ne postoje. Da precizno prenesem definiciju, član biračkog odbora ima moć na tom biračkom mjestu; moć utjecaja kako bi spriječio kaznena djela ili spriječio nepravilnosti. Promatrač promatra sa strane i o tome izvještava javnost. U toj situaciji nismo u tim slučajevima imali mogućnost spriječiti to. To znači da smo vidjeli sve te nepravilnosti, broj ponavljanja tih glasova bio je puno. Dopuštanje biračima da fotografiraju svoj glasački listić, kontrola kako će birač glasati od strane člana biračkog odbora, što je prijetnja tajnosti glasovanja. Ugrožavanje tajnosti glasovanja stvaranjem svih onih pritisaka i zastrašivanja ucjenama koje smo zabilježili u tjednima prije toga. Kada govorimo o, npr. Metkoviću, na 89% biračkih mjesta zabilježili smo preko 3 000 različitih nepravilnosti tijekom cijelog dana. To nas je dovelo do zaključka da što god oni rekli iz tih rezultata, ti rezultati ne održavaju slobodnu volju birača, već ono što održavaju do određene mjere, koliko je puta osoba ubacila glasački listić.

Sve o čemu govorite, sve te nepravilnosti, zvuči zaista vrlo ozbiljno, zastrašujuće narušavanje izbornog procesa. Može li se u svemu tome pronaći osnova za zahtjev za poništenje ovih izbora? O tome će odlučivati ​​izborna povjerenstva čiji su članovi uglavnom politički orijentirani, kao što ste maloprije rekli. Ali, ima li ikakve osnove u onome što traže građani, a to je ponavljanje kompletnih izbora u Dalmaciji?

- Naravno, postoji osnova. Postoji pravna osnova na određenim biračkim mjestima gdje članovi pravnog tima oporbenih stranaka mogu dokumentirati i na taj način argumentirano dovesti u pitanje glasovanje na određenim biračkim mjestima. Ali to nije dovoljno. Ono što je svakako način, ako ga politički akteri odaberu, jest politička akcija u kojoj će se tražiti ponavljanje izbora, jer ovo nisu bili izbori. Imali smo opsesivno stanje prije i tijekom izbornog dana; imali smo takve nepravilnosti. Imamo tako tijesan rezultat. Dovoljno da se u svakoj općini ili gradu preokrene jedno ili dva biračka mjesta kako bi ishod izbora bio drugačiji. U tom smislu, budući da će oporba imati mandat više od predstavnika vlasti, stoga je važno ne dovoditi u pitanje samo određeno biračko mjesto, već dovesti u pitanje cijeli izborni proces.

Znači, priča nije gotova?

- Priča nije gotova. Ovdje priča zapravo počinje za Republiku Hrvatsku. Jer odavde možemo izvući mnogo pouka, svi možemo dobiti puno motivacije pojedinačno, pa čak i neki ljudi koji su možda privremeno razočarani ili su odustali, jer nisu vidjeli rezultat kojem su se nadali. Ali, još jednom ponavljam, rezultate koji su postignuti unatoč svim tim nepravilnostima i svim tim nedaćama, mnogima nismo ni spomenuli, nisam spomenuo zlouporabu javnih resursa, nisam spomenuo mnoge druge stvari.

Prije samog dana izbora u budućnosti, uvijek ćemo imati takve sukobe, podjele priznavanja/nepriznavanja, proglašenje pobjede i od strane oporbe i vlasti općenito? Koliko nas daleko vodi ovaj izborni proces?

- Do takvih situacija dolazit ćemo sve do tog trenutka dok zakon ne bude iznad pojedinaca na vlasti. Trenutno su pojedinci na vlasti iznad zakona, iznad institucija. Možemo to promijeniti, kao što su pokazali ljudi u drugim zemljama: kada se ujedine, kada se građani motiviraju, kada se stranke probude i počnu učiti što je izvorno pravo, koje su obveze, koje su uloge promatrača, koje su uloge članova izbornih odbora. To su stvari koje su pred nama. Mislim da sam to ponovio i vjerujem da ova vlada do sada nije odgovorila ni na jedan zahtjev za poboljšanje izbornih uvjeta koji bi ograničili njihovu sposobnost pobjede. U listopadu prošle godine organizirali smo veliku međunarodnu konferenciju na kojoj smo govorili o tome što znače izbori u izbornoj diktaturi. Živimo u takvoj zemlji, u izbornoj diktaturi gdje se raspisuju izbori i moguće je da će na izborima izgubiti samo oporba, ali pokazali smo radom i predanošću ljudi koje smo vidjeli da je moguće da vlada bude jača od oporbe za jedva 45.000 glasova unatoč svemu što jesmo.