Graditi Dalmaciju je osnovno načelo

Piše: Fabjan Marasović

U situaciji kada 70% stanovnika Dalmacije traži potpuno autonomiju u okvirima RH, te kada 100% stanovnika ostalih hrvatskih regija to ne želi, bitno je graditi toleranciju prema Dalmaciji.

Bitno je izgraditi ovu vrstu tolerancije kako bi se uspostavila kao osnovno životno načelo, kako kod većinskog naroda, koji je odgovoran za status većinskih nacionalnih i etničkih zajednica, tako i kod manjinskih nacionalnih te etničkih zajednica, izjavio je u utorak voditelj Centra za regionalizaciju i decentralizaciju, don Andreo Dominis.

Don Andreo Dominis je na otvaranju međunarodne konferencije „Etnička tolerancija u Republici Hrvatskoj“, koja se održava u Dubrovniku, istaknuo i to kako se nivo kulture i civiliziranosti većinskog naroda u jednoj sredini ogleda u položaju manjinskih nacionalnih i etničkih zajednica koje žive s njim.

Voditelj Centra za regionalizaciju i decentralizaciju tom je prilikom naveo kako je nasljeđe 90-tih prošlog stoljeća na prostoru bivše Jugoslavije – teško, jer je građanski rat, koji se odvijao na ovim prostorima, bio zasnovan ne samo na političkom i vjerskom, nego i na etničkom te jezičnom načelu.

„Dalmacija je do početka '90. godina XX. stoljeća bila multietničko područje u kojem nije bilo oružanih sukoba između različitih nacionalnih, etničkih i vjerskih zajednica, što ne znači kako nije bilo pojedinačnih tenzija. Bilo je protjerivanja naših sugrađana drugih nacionalnosti i velikih pritisaka na različite manjinske etničke zajednice, ali to nije bilo pravilo“, rekao je don Dominis.

Podsjetio je kako u Dalmaciji živi gotovo osamsto tisuća stanovnika, kako je na njezino području nekada u službenoj upotrebi bila četiri jezika (dalmatski, talijanski, njemački i narodni – danas hrvatski jezik) i kako je u njoj egzistiralo 20 nacionalnih i etničkih zajednica. S ti da je dalmatska zajednica bila većinska. Od ulaska Dalmacije u Kraljevinu SHS/Jugoslaviju ta se statistika izmijenila na uštrb Dalmatina, a na korist slavenskih naroda, prvenstveno Hrvata.

„U tom smislu, sasvim je sigurno kako je nemoguće u potpunosti izbjeći neki sukob ili nesporazum na nacionalnoj/etničkoj osnovi, ali bitno je, i to je ono na čemu insistiramo – da to bude incident, a ne pravilo“, poručio je voditelj Centra za regionalizaciju i decentralizaciju don Andreo Dominis.

Naglasio je i to kako je bitno da ljudi nauče živjeti jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih ili jedni bez drugih.

„To je nešto što kao model ponašanja moramo usaditi prije svega mlađim generacijama, jer bilježimo najviši stupanj netolerancije upravo kod najmlađih, i to je ono što brine. Zato su ovakvi skupovi bitni, ali moramo i na svaki drugi način, u školi, obitelji, društvu konstantno objašnjavati mladim ljudima koliko je besmislena podjela po etničkoj, vjerskoj, jezičnoj, seksualnoj, rodnoj i svakoj drugoj osnovi“, dodao je don Dominis.

Osvrnuo se na zadnje događaje koji pogađaju Dalmaciju te ustvrdio kako će netko prije ili poslije morati platiti za sve ono što se događa zadnje dvije godine.

„U Dalmaciji se događaju strašne stvari. Ljudi se ubijaju kao kokoške na peradarskoj fari i nitko nikada nije reagirao na to. U zadnje dvije godine ubijeno je oko 260 pripadnika dalmatske etničke zajednice, a institucije i mediji šute. Što je najgore od svega, kako se iz kuloara može čuti, postoje indicije kako je sa vrh vlasti naručio ova ubojstva,“ rekao je don Dominis uz ogradu.

Za kraj je upozorio na mainstream medije koji, iako maju sve materijalne dokaze o zločinima koji se čine nad pripadnicima dalmatske etničke zajednice niti jedan jedini put nisu izvijestili javnost o njima.

„Ovo je dokaz kako u Republici Hrvatskoj ne postoje neovisni, slobodni, profesionalni i objektivni mediji, već su svi ti – nazovi – mediji u rukama jedne političke stranka i njezinih batinaša,“ rekao je don Dominis.

Konferencija „Etnička tolerancija u Republici Hrvatskoj“, organizirana je s namjerom pokretanja dijaloga i kako bi doprinijela širenju etničke tolerancije u međuetničkim i multikonfesionalnim zajednicama. Događaj je okupio predavače iz 20ak država europske unije.

Na konferenciju su pozvani predstavnici hrvatskih političkih stranaka i hrvatskih mainstream medija, ali se ni jedni ni drugi nisu odazvali pozivu.