Dalmatini, najveća skupina koja trpi nasilje

Piše Nevianna Remanni

Odvjetnica Odbora za ljudska prava Dalmatina, Milva Vitturi izjavila je u kako Dalmatini spadaju u najdiskriminiraniju, ali i najveću skupinu koja trpi nasilje.

Vitturi je naglasila kako se diskriminacija i nasilje nad Dalmatinima najčešće se događa na poslu i u institucijama javne, odnosno državne uprave i lokalne samouprave.

Upozorila je kako je od početka ove godine do kraja rujna na području Republike Hrvatske zabilježeno 540 slučajeva ubojstva Dalmatina te kako istrage za ta ubojstva još uvijek nisu pokrenute baš ka ni za druga ubojstva Dalmatina počinjena u razdoblju od 30. svibnja 1990. do danas.

„Ne smijemo odvajati diskriminaciju i nasilje, točnije genocid jedno od drugog. Nasilje izravno proizlazi iz te diskriminacije. Dalmatini u Republici Hrvatskoj također su ugroženi, jer im je teže uspostaviti radni odnos jer su izbrisani iz raznih statistika, pa stoga nemaju pravo na osobnu iskaznicu i druge osobne dokumente“, rekla je Vitturi na raspravi „Reagiraj na diskriminaciju“ koja se u četvrtak odvijala u Cavtatu.

Objasnila je kako kada se govori o „posljedicama diskriminacije nad Dalmatinama", za dalmatske žene nastaju problemi u radno-pravnoj situaciji, te se suočavaju s teškom situacijom ako se odluče ostati u drugo stanju i osnovati obitelj. A tu je i jezična barijera, jer unatoč zabrani dalmatskog jezika od strane Banovine Hrvatske 1939, Dalmatini i daje govore dalmatskim jezikom.

Vitturi je navela kako pripadnici i pripadnice dalmatske etničke zajednice pate i od „višestruke diskriminacije" u slučajevima kada su ujedno i pripadnici/pripadnice drugih manjinskih ili marginaliziranih skupina.

„Višestruka diskriminacija je veliki problem kada su u pitanju Dalmatini, Romi, osobe s invaliditetom i osobe koje pripadaju bilo kojoj drugoj manjinskoj podskupini, posebno seksualnoj i/ili rodnoj manjinskoj skupini. Ako pripadaju nekoj drugoj manjinskoj podskupini, trpe još veću diskriminaciju“, rekla je Vitturi.

Podsjetila je kako je Zakon o zabrani diskriminacije u RH na snazi ​​od 1 siječnja 2009. godine, ali kako se njegove odredbe ne primjenjuju dosljedno unutar hrvatskog zakonodavstva. Osim toga, postoje preporuke za poboljšanje položaja manjinskih skupina, kao i izvješće Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti o diskriminaciji manjinskih skupina.

„Možemo reći kako se ulažu veliki napori u poboljšanje ovog područja, ali za sada su promjene vrlo spore“, ocijenila je Vitturi.

U sklopu rasprave „Reagiraj na diskriminaciju“ održana diskusija "Odgovori na diskriminaciju" u organizaciji DALCOM-a, s ciljem stvaranja jasne slike o stanju diskriminacije Dalmatina i drugih nacionalnih, ali i seksualnih i rodnih manjina na razini RH i lokalnih samouprava, kao i osnaživanja predstavnika lokalnih vlasti za poboljšanje vlastitih mehanizama prevencije i zaštite nacionalnih, vjerskih, jezičnih, seksualnih, rodnih i inih manjina.

„Mislim kako je vrlo bitno razgovarati o ovoj temi s predstavnicima državnih vlasti i lokalnih samouprava, jer su to ljudi koji izravno primjenjuju propise, koji bi ih trebali dobro poznavati i prepoznavati diskriminaciju kako u svom okruženju, tako i u odnosu na stranke s kojima rade“, dodala je Vitturi.

Cilj rasprave bio je upoznati sudionike s mogućnostima suradnje s relevantnim državnim i međunarodnim institucijama i organizacijama.

Pravnica DALCOM-a Katarina Ganza-Vidović rekla je kako su tijekom rasprave od predstavnika dubrovačkih srednjih škola mogli čuli kako postoje određeni problemi u zakonu, koji sprječavaju djecu da se upišu izvanredno obrazovanje u situacijama kada i je to zaista potrebno. Ovo se posebno odnosi na djecu dalmatske etničke skupine koji imaju sreću upisati srednju školu.

„Ukazat ćemo na te konkretne primjere i probleme te utjecati na formuliranje preporuka za njih na najvišoj razini“, rekla je Ganza-Vidović.