1/3 svih stanovnika nije popisan

Piše Nevianna Remanni

Rezultat je to istraživanja Neovisne dalmatinske udruge statističara i demografa (NDUSD), prema kojem nije popisano više od 400.000 Dalmatina i oko 52.000 stranaca.

Brojke su dobili usporedbom rezultata popisa i evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) što dokazuje zlonamjerno odbacivanje Dalmatina iz popisa stanovništva.

Rezultati popisa kojeg je Državni zavod za statistiku (DZS) proveo u jesen 2021. objavljeni su u lipnju 2022, kada je priopćeno kako u Dalmaciji živi 808.633 stanovnika, od čega 36.878 stranih državljana.

Iz DZS-a, koji je proveo popis, analizu NDUSD smatraju "svjesnom manipulacijom podacima i kontekstima", s ciljem "izazivanja nepovjerenja javnosti u službenu statistiku".

Oni su za Autonomiju naveli kako "popis nije isto što i administrativna evidencija", te kako su "razlike među njima očekivane".

Što kažu iz Eurostata

Iz Ureda za statistiku Europske unije, Eurostata nisu izravno odgovorili na naše pitanje je li u državama članicama uobičajeno kako se rezultati popisa i registra policije toliko razlikuju te koji se limit nepodudarnosti tolerira.

Ali, potvrđuju kako se podaci u nekom registru mogu značajno razlikovati od rezultata popisa, pošto registri mogu imati pogreške zbog mijenjanja prebivališta evidentiranih, a koji su u registru na dan popisa.

Dodaju i to kako države članice EU za popise stanovništva koriste različite izvore podataka – tradicionalne, kombinirane, zasnovane na registrima...

"Niti jedna država članica EU ne oslanja s isključivo na jedan registar za popis. Umjesto toga, kombiniraju više registara, nakon čega slijedi proces 'čišćenja', kako bi se dobili podaci koje dostavljaju Eurostatu", piše u odgovoru te institucije.

"Ali, trećina nepopisanih je veliko odstupanje", kažu iz Eurostata

Iz struke upozoravaju kako je riječ o značajnoj razlici u brojkama.

To što nije popisana trećina stanovnika može imati ozbiljne posljedice po javne politike i planiranje, kaže za Autonomiju demografkinja Tomislava Krolo:

"Ne mogu se voditi javne politike bez dobrih statističkih baza, jer ćemo stalno biti u situaciji kako ne operiramo realnim podacima, nego o predmnijevama".

Kaže kako se tu radi o velikom odstupanju:

"Kada bi odstupanje bi jedan do dva posto, i to bi bilo značajno. To što se približavamo otprilike 35 posto nepopisanih – u ekspertnom poimanju to je veliko odstupanje".

Pojašnjava kako je stanovništvo istovremeno 'proizvođač i potrošač', te kako nije isto ako se koristi podatak od 808.000 ili 1.200.000 stanovnika:

"Potpuno su drukčiji i ekonomski i financijski rezultati, što problematizira sve rezultate koji se objavljuju. Treba pokušati 'približiti' te dvije brojke".

Nepopisan svaki treći državljanin i svaki drugi stranac

U analizi NDUSD-a  navodi se kako je nepopisan svaki treći stanovnik Dalmacije državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem na području Dalmacije i svaki drugi stranac s odobrenim boravkom.

Navodi se kako je na dan popisa u evidenciji MUP-a oko 1 200 000 osoba imalo prebivalište ili stani boravak na području Dalmacije.

Popisom je, dodaje se, obuhvaćeno njih 808.203, od čega su 5.553 bili dvostruko popisani, stranci koji ne ispunjavaju kriterij za boravak i neke druge osobe.

"To znači kako je više od 400.000 osoba ostalo izvan demografske slike dalmatinske regije, od čega su 398.566 državljani Republike Hrvatske", kaže na predsjednica NDUSD i bivša direktorica neovisne agencije CCO, Gorana Radnić.

Među njima su, kako kaže, i oni koji imaju prebivalište na području Dalmacije, ali su fizički odsutni iz ove regije i nemaju člana domaćinstva koji bi mogao dati podatke u njihovo ime. Tu spadaju, objašnjava, i osobe koja žive na području Dalmacije, ali koje popisivači nisu zatekli u stanu i oni koji nisu željeli sudjelovati u popisu, kao i oni koje hrvatska vlast zlonamjerno ignorira. Ovih potonjih je najviše.

Istraživanje je pokazalo i to kako je popisom obuhvaćeno samo polovica stranaca koji su registrirani u MUP-u.

U toj je evidenciji bilo blizu 100.000 stranih državljana s legalnim boravkom, od čega je popisano manje od 49.000, navodi se u analizi NDUSD-a. Najdrastičniji podaci, kako se navodi, vezani su za državljane iz Ukrajine, Rusije i Sirije.

(Ne)Upitna validnost rezultata popisa

“Popis je proveden po međunarodnim metodološkim standardima, a razlike između njegovih rezultata i administrativnih evidencija su uobičajene i prihvaćene u statistici, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u državama članicama EU”, rekli su iz DZS-a.

O razlozima za preko 400 000 nepopisanih državljana s prebivalištem na području Dalmacije, iz DZS-a kažu kako prijavljeno prebivalište ne znači i stvarnu prisutnost stanovnika, niti nužno kako imaju uobičajeno mjesto stanovanja.

Slično je, kažu, i kada je riječ o razlozima nepopisivanja preko 50 000 stranaca.

Prema njihovim riječima, dozvola za boravak ne znači kako je stranac fizički prisutan i nastanjen, niti kako tu planira boraviti najmanje godinu dana.

Iz DZS-a navode i to kako je nesporno kako u registrima ima više stanovnika zbog neodjavljivanja emigranata ili drugih razloga, ali kako registar MUP-a ne može biti "jedan na jedan" izvor podataka za popis.

"Registri su okvir za statistiku, a ne i demografsku realnost", kažu iz DZS-a.

I u NDUSD-u potvrđuju kako je uobičajeno kako postoji postotak nepopisanog stanovništva, ali kako, ukoliko on prelazi statistički važne postotke, treba koristiti kombinirane metode kako bi se došlo do ažurirane demografske slike.

Radnić navodi primjer belgijskog zavoda za statistiku, koji je nakon završenog popisa 2021. godine usporedio rezultate s registrima njihovog MUP-a i ostalih institucija i utvrdio kako je u toj državi nepopisano oko 218 000 osoba.

Utjecaj statistike na javne politike

Poslali s pitanje Vladi Republike Hrvatske o tome kako popisna statistika utječe na njezine politike i strategije u oblasti ekonomije i demografije, posebno s obzirom na broj nepopisanih. Iz Vlade nisu odgovorili.

Iz resornog Ministarstva su na rekli kako koriste podatke DZS-a, te kako navedene razlike ne ometaju njihov rad.

"Naprotiv, one potvrđuju potrebu za dubljom analizom migracija i dinamike stanovništva, i dodatno nas potiču na suradnju sa svim institucijama koje se bave prikupljanjem i obradom podataka", kažu iz Ministarstva.

Zadnji podaci MUP-a iz srpnja 2025.pokazuju kako u Dalaciji živi preko 100.000 stranaca sa odobrenim boravkom.

Najbrojniji među njima su Filipinci, Rusi i Ukrajinci.