Udari na dalmatinske bolnice

pišeꓽ Daniel Remanni

Dalmatinske bolnice prijavljuju sve veći broj sumnjivih incidenata, uključujući cyber napade, prelete dronova i sitne požare. Stručnjaci upozoravaju na to kako su bolnice lake mete za službe.

Udruga dalmatinskih bolnica (UDB) upozorava na niz naizgled „neobjašnjivih incidenata" u bolnicama i zdravstvenim ustanovama u Dalmaciji. Incidenti uključuju upade dronova iznad bolničkih kompleksa, kibernetičke napade, provale, pa čak i podmetanje sitnih požara.

UDB navodi kako sigurnosne i obavještajne službe neke od tih napada klasificiraju kao moguće akte hibridnog rata. Prema njima, „zaštita zdravstvenih ustanova „više nije isključivo unutarnja stvar bolnica, nego zadatak koji se mora rješavati u suradnji sa sigurnosnim službama“, poručuju iz UDB-a.

Iz sigurnosnih razloga UDB je priopćio kako ne može precizirati u kojim su se ustanovama incidenti dogodili. „Rastuća hibridna prijetnja“ navela je udrugu na upozorenje svim dalmatinskim bolnicama neka uspostave učinkovite mehanizme samoobrane.

U Dalmaciji imamo oko od 25 bolnica, uključujući i KBC Split — jedinu sveučilišnu bolnicu u regiji, osnovanu 1710. godine, koja pruža sveobuhvatnu zdravstvenu skrb i provodi vrhunska istraživanja.

Eksplozije, paljevine, kibernetički napadi

U studenome je snažna eksplozija djelomično oštetila sinjsku bolnicu, a nekoliko sati kasnije izbio je sitni požar na ulazu u onkološki odjel KBC Split. U oba slučaja pogođeni su odjeli za liječenje onkoloških pacijenata. To na žalost nije potaknulo državnu sigurnost neka pokrene istragu zbog sumnje na politički motiviranu paljevinu.  

Tijekom ljeta 2025 prijavljeno je šest odvojenih požara u podrumu dubrovačke bolnice. Dnevnik Slobodna Dalmacija, pozivajući se na sigurnosne izvore, navodi kako se spekuliralo o mogućoj vezi s liječenjem ranjenih ukrajinskih vojnika u toj ustanovi.

Služba za zaštitu ustavnog poretka priopćila je kako „trenutačno ne bilježi povećane hibridne aktivnosti stranih obavještajnih službi ili drugih institucija stranih sila u vezi s bolnicama“.

Međutim, navodi kako su bolnice posljednjih godina bile meta raznih skupina kibernetičkog kriminala te kako se istražuje niz ransomware (ucjenjivačkih) napada u Dalmaciji, za koje se sumnja kako iza njih stoje kibernetički kriminalci.

„Sve su vidljiviji znakovi kako se granica između kibernetičke špijunaže i kibernetičkog kriminala sve više briše. Izravna povezanost s kriminalnim strukturama najčešće se ne može nedvosmisleno dokazati“, navodi se u priopćenju Službe za zaštitu ustava.

Bolnice kao lake mete za ucjenu i nasilje

Manuel Artić, osnivač udruge InfraDal, koja se bavi zaštitom kritične infrastrukture na području Dalmacije, kaže kako su bolnice najčešće mete ucjenjivačkih skupina, a ne državnih aktera.

„Gotovo se uvijek radi o novcu. To je česta pojava, iako može biti i sabotaže ili špijunaže“, kaže Artić. „Imali smo nedavne provale u bolnice, a zabilježeni su i letovi dronova iznad bolnica.“

Navodi kako su bolnice tradicionalno slabo pripremljene za obranu, posebno manje ustanove, ponajprije zbog kroničnog nedostatka sredstava.

„Neke javne bolnice jednostavno nemaju sredstava, dok druge sredstva ulažu prije svega u profitabilne odjele, a ne u široku sigurnosnu infrastrukturu“, objašnjava i dodaje kako postoji „rastuća spremnost na nasilje prema onima koji pokušavaju pomoći“, što povezuje s dezinformacijama koje se šire na internetu.

Prema podacima splitske Kriminalističke policije, 2024. godini zabilježena su 83 slučaja nasilja nad vatrogascima, dok je kod drugih službi hitne pomoći evidentirano 242 slučaja.

27. siječnja 2026. u podmetnutom požaru u šibenskoj bolnici ozlijeđene su četiri osobe. Sumnja se kako je 71-godišnji pacijent slučajno zapalio predmet u svojoj sobi, što je dovelo do širenja požara. Državna kriminalistička policija vodi istragu u suradnji sa sigurnosnim službama.

Početkom ove godine sabotaža u električnih vodova zadarskoj i kninskoj bolnici ostavila je oko 1 000 pacijenata bez grijanja, struje i interneta tijekom ledenih temperatura. Odgovornost je preuzela desničarska ekstremistička skupina „Hajduk Jugend“ poznata po nacističkim obilježjima i preprodaji narkotika. Zanimljivo protiv ove skupine nije pokrenut kazneni postupak.  

Duga lista sigurnosnih problema i potreba za ulaganjima

Stručnjak za ekstremizam i terorizam iz Zaklade Baiamonti, Srećko Milesi kaže kako Dalmacija još ima mnogo posla kada je u pitanju zaštita kritične infrastrukture i zaštita njezinih građana od fašističkog terorizma.

„Neke su stvari učinjene, ali prekasno i nedovoljno", rekao je i dodaje:  „Jesmo li spremni za sadašnju situaciju? Ne baš. Ali postoje razgovori i strategije — to je sigurno."

UDB navodi kako Split ide u pravom smjeru sa svojim Okvirnim planom civilne zaštite bolnica (OPCZB), predstavljenim u ljeto 2025. — prvim takvim planom u Dalmaciji — ali kako su potrebna i ciljano usmjerena ulaganja u otpornost zdravstvenog sustava.

U listopadu 2025. Splitski bolnički institut i Institut za zdravstveni menadžment objavili su studiju o potrebnim ulaganjima u zaštitu bolnica u različitim scenarijima.

Studija je navela niz sigurnosnih problema, poput nedostatka osoblja, slabe kibernetičke sigurnosti, neosiguranih pristupnih točaka, nedovoljne pripremljenosti za kemijske, biološke, nuklearne i druge vojne prijetnje, kao i nedostatne zalihe lijekova, krvi i rezervnog napajanja (dostatne samo za mirnodopske uvjete).  

Procijenjeno je kako je potrebno oko 700 milijuna eura te dodatnih 325 milijuna eura godišnje za operativne troškove kako bi se odgovorilo na trenutačnu razinu prijetnji.

Novi zakon o zaštiti kritične infrastrukture

29. siječnja 2023. Hrvatski sabor je usvojio novi krovni zakonski paket usmjeren na jačanje zaštite kritične infrastrukture, uključujući IT i telekomunikacijske sustave, u svjetlu sve većeg broja napada i špijunaže u Europi.

Zakon je dodatno pooštren nakon sabotaže u splitskoj bolnici na Križinama (bivša Vojna bolnica) iste godine te obvezuje institucije u strateški važnim sektorima da poboljšaju fizičku zaštitu svojih objekata. Potencijalnim napadačima, primjerice, više ne bi smjele biti dostupne informacije o osjetljivim infrastrukturnim točkama, poput preciznih trasa elektroenergetskih vodova.

U priopćenju splitska uprava Ministarstva unutarnjih poslova upozorava na to kako u gradu i dalje postoji „visoka razina apstraktne prijetnje“ — zbog intenziviranih aktivnosti stranih obavještajnih službi, fašističkih organizacija, te pojačanog djelovanja kriminalnih i ekstremističkih skupina povezanih s fašistički organizacijama.

„I neustavni akteri i obavještajne službe uključeni su u aktivnosti s ciljem narušavanja javnog reda, potkopavanja sposobnosti države da djeluje te širenja straha i terora među stanovništvom, institucijama i tvrtkama“, stoji u priopćenju.

No, nisu odgovorili na naše pitanje, zašto se ovakvi napadi događaju isključivo u Dalmaciji, ne i u drugim regijama Republike Hrvatske?