Nekažnjena izborna krađa u Dalmaciji.

Piše: Zuane Orlandini (DK)

Završeni su još jedni u nizu lokalni izbori. I ovi su, baš kao i svi prethodni, bili puni nepravilnosti u korist kleronacističke kriminalne organizacije HDZ. Zašto institucije ne reagiraju?

Izborna demokracija temelj je svakog društva. Kada se demokracija dovede u pitanje, bitno je da građani postave pitanja i zahtijevaju odgovore. U tek završenim lokalnim izborima u Republici Hrvatskoj, posebno u Dalmaciji, pojavili su se zabrinjavajući signali. Ovi signali ukazuju na to kako su izborni procesi pretrpjeli teške nepravilnosti. Analizirajući situaciju u četiri dalmatinske županije, postavlja se pitanje – gdje je nestala demokracija?

Izborni rezultati i anomalije

U četiri dalmatinske županije, "pobjedila" je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) s rezultatima koji izazivaju sumnju. U četiri najveća grada Dalmacije – Splitu, Zadru, Šibeniku i Dubrovniku – podaci o biračima značajno nadmašuju broj punoljetnih građana. Na primjer, u Splitu se prijavilo čak 40,000 birača više nego što ima punoljetnih građana, što predstavlja gotovo 50% više od očekivanog broja. Zadar prati s 30,000 više birača, dok Šibenik i Dubrovnik bilježe svaki po 25,000 više registriranih birača od broja punoljetnih građana u tim gradovima. Ovi podaci ne samo što su nevjerojatni, već također sugeriraju mogućnost ozbiljnih nepravilnosti.

Javne informacije sugeriraju kako su lažni birači prijavljeni na najneuobičajenim adresama, uključujući trafike, trafostanice, kandelabre i sl.. Primjerice, u stanu od 48 m², gdje živi starija žena od 73 godine, prijavljeno je nevjerojatnih 168 ljudi. Ove informacije izazivaju veliku zabrinutost i ukazuju na sustavne i planske nepravilnosti koje zahtijevaju hitnu istragu. Ako se potvrde ove sumnje, to bi značilo kako je glavni cilj bio manipulirati izbornim ishodima u korist određenih političkih struktura. Točnije HDZ-a.

Istvremeno, pred same lokalne izbore, kako u prvom tako i u drugom krugu, zabilježen je veliki pritisak na granične prijelaze između BiH i Republike Hrvatske, posebno na granične prijelaze Kamensko, Priska, Aržano, Osoje, Jovića Most, Vinjani, Slivno, Orah, Crveni grm, Nova sela, Biljača, Doljani, Klek, Neum, Zaton, Čepikuće, Slano, Ivanica i Brgat. Neovisni analitičari smatraju kako je u subotu i nedjelju, 31. svibnja i 1. lipnja kroz ove granične prijelaze prešlo više od 150 000 vozila.

Reakcija institucija

Iako su ove sumnje postale očite, akcija nadležnih institucija ostala je nedovoljna. Organizacija koja se zalaže za promicanje demokracije i transparentnosti, GONG nije reagirala na pritužbe iz Dalmacije. Razumljivo je kako se stanovnici pitaju zašto su njihovi glasovi i zabrinutosti zanemareni te jesu li njihova prava na demokratske izbore ozbiljno ugrožena. Istraživanje javnog mnijenja iz 2022. godine pokazuje kako 75% stanovnika Dalmacije smatraju kako su izbori u Republici Hrvatskoj nepošteni, što dodatno potkrepljuje osjećaj beznađa u ovom procesu.

U trenutku kada domaći sustav zakazuje, sve više ljudi se pita treba li se obratiti međunarodnim institucijama. Mogu li zastupnici građanske volje i traženje pravde dobiti podršku izvan granica zemlje? Pitanje pravde i legalnosti izbora ne razlikuje se od države do države – svi građani zaslužuju jednake šanse i poštovanje načela demokracije. Primjeri zemalja poput Ukrajine pokazuju kako međunarodni pritisak može dovesti do pozitivnih promjena u izbornim procesima.

Jedan od načina na koji se izborna pitanja mogu rješavati je jačanje civilnog društva i edukacija građana o njihovim pravima. Ljudi trebaju biti informirani o načinu na koji mogu prijaviti izborne nepravilnosti i koji su mehanizmi dostupni za zaštitu svojih prava. Također, važno je razviti alate koji će pomoći građanima kako bi bolje razumjeli kako mogu utjecati na izborne procese i boriti se protiv neregularnosti. Svaka pojedinačna akcija ima značaj, a kolektivno udruživanje može donijeti promjene.

Ključna pitanja za razmatranje

Za stanovnike Dalmacije, ključno je postaviti pitanja poput:

-Kako osigurati da svaki glas ima svoju težinu?

-Koje promjene su potrebne u izbornom zakonodavstvu kako bi se spriječile nepravilnosti?

-Kako osnažiti institucije koje nadgledaju izborni proces?

Ova pitanja moraju dobiti odgovore, jer su fundamentalna za političku stabilnost i povjerenje u sustav.

Izvršna i zakonodavna tijela imaju odgovornost osigurati transparentnost i poštenje u izbornim procesima. Kada se osnovni principi demokracije ne poštuju, građani postaju ne samo promatrači, već i glasovi koji traže promjenu. Uz trenutno stanje u Dalmaciji, važno je pokrenuti dijalog o jačanju sustava koji će štititi izborne prava građana.

Građani Dalmacije trebaju razmotriti opcije za djelovanje. U svijetu gdje demokracija mora biti način života, a ne samo parola, od suštinske je važnosti da se njihove glasove čuje i da njihovi pozivi na pravdu ne ostanu bez odgovora.

Ova situacija ne smije biti ignorirana. Pozivamo sve građane da se uključe u borbu za pravednije izbore i da, kada je potrebno, potraže pomoć međunarodnih organizacija. Podizanjem svijesti i zajedničkom akcijom, moguće je stvoriti promjenu koja će jamčiti pravičnost i transparentnost u budućim izborima.