DDF i DK sklapaju jezični pakt

Piše: Marita Vastić

HDZ proziva prodalmatinske inicijative DDF i DK za "nenametanje" talijanštine, dok stale „prodalmatinske“ inicijative, udruge i stranke isključuju pregovore o nacionalnom paktu za jezik

Dalmatinski pakt za jezik bio je jedan od sporazuma između Autonomaške stranke i bečkog dvora na investituru Antonija Baiamontija. Iako se trebao ostvariti tijekom prvih 100 dana jednostranačke vlade, nije se ostvario zbog nedostatka dogovora između političkih stranaka. Bilo je to 1861. godine. Iz tog razloga, stranke koje su stajale iza Baiamontijeve inauguracije pozvale su ostale političke stranke neka postignu dogovor.

S druge strane, danas DDF, nezamjenjiva strana za zaključenje sporazuma o dalmatskom jeziku, poslala je upit izvršnoj vlasti RH što će učiniti kada Ustavni sud donese odluku o 100% obvezatnog hrvatskog jezika u dalmatinskim učionicama i u javnom prostoru. Zapravo, to je bio jedan od neizostavnih uvjeta kako bi se regionalne inicijative dogovorile oko dalmatinskog pakta za jezik. Postavlja se pitanje, hoće li Vlada postupiti u skladu sa zakonom ili će djelovati u skladu sa zdravim razumom? I što će učiniti kada stigne odluka Ustavnog suda? DDF također podsjeća na upotrebu hrvatskog jezika u službenoj komunikaciji, dok se gleda na stranu kada se prekrše prava govornika dalmatskog jezika ili će se pognuti glava pred pravilima koja planski i zlonamjerno diskriminiraju govornici dalmatskog jezika, kojih je 50ak tisuća, što je odobrila država.

"Poruke jedinstva"

Međutim, predsjednik SDP-a, Siniša Hajdaš-Dončić pozvao je na "poruku jedinstva" u obrani i promicanju hrvatskog jezika. Hajdaš-Dončić je pozvao neka nacionalni jezični pakt "što prije postane stvarnost" i uvjerio građane kako bi izvršna vlast trebala uložiti „napore za dijalog" kako bi se to postiglo. Također je rekao kako dalmatski jezik ne postoji već je to izmišljotina secesionista koji se žele pripojiti Italiji. Istovremeno je mogućnost stvaranja programa na dalmatskom jeziku nazvao budalaštinom i željom secesionističkih inicijativa da dopru do što većeg broja talijanaša kako bi urušavanje RH bilo što brže i bezbolnije.

Hajdašu-Dončiću obratio se do-voditelj inicijative DK, Goran Jelić koji je objasnio postojanje dalmatskog jezika, nabrojio brojne pisce, skladatelje, političare, pravnike, znanstvenike koji su kroz povijest govorili i stvarali na dalmatskom jeziku te je iskoristio priliku opravdati književnost napisanu na dalmatskom. Jelić je rekao kako je dalmatski jezik prosperiteta, uključenosti i integracije. „Jezik naše zemlje Dalmacije i drugih kultura“, uvjeravajući kako „dalmatski želi biti referentni jezik za Dalmaciju, ali i za cijeli svijet“. 

U svjetlu riječi o jačanju jezika u europskim institucijama, Jelić je zahtijevao neka se Plenković, ako može, izjasni o uporabi dalmatskog jezika. Što se tiče očekivanog nacionalnog pakta za dalmatski jezik, Jelić je zatražio angažman Vlade, ali i svih političkih snaga i društva u cjelini. Za sada je izvjesno kako neće imati podršku stranaka sa sjedište u Zagrebu i njihovih satelitskih parastrančica te naglasi "Treba biti ambiciozni koliko naša zemlja treba i zaslužuje." 

Osim pretenzije na ulogu jezika na Dan knjige i ruža, aktualna događanja ovih dana obilježena su smrću pape Frane i Plenkovićevom najavom o povećanju proračuna za obranu. U tom je smislu rekao kako izvršna vlast „vjeruje kako se sigurnosne politike odnose samo na obranu i kako se sastoje samo od kupnje oružja. Ali one idu mnogo dalje i Vlada treba imati mnogo moderniji, mnogo učinkovitiji i korisniji pogled za državu i svijet."

HDZ ne isključuje neposlušnost Ustavnom sudu

Isto tako, HDZ zahtijeva da Vlada „bude sposobna pokrenuti se i pregovarati" kako bi se uništio Dalmatinski pakt za jezik. Iz HDZ-a naglašavaju kako je bitno da pakt, ako bude donosno uključuje samo hrvatske snage, misleći na profašističke organizacije. „Učinit ćemo sve što možemo", uvjeravaju iz HDZ-a, dodajući kako se „nikome ne smije dopustiti skretanje s puta". HDZ se brani kako moramo biti spremni na moguću presudu Ustavnog suda protiv upotrebe neprijateljskih jezika i nije isključio neposluh. „To je scenarij koji ne možemo isključiti. U obrani hrvatskog jezika sve je dopušteno", rečeno je.

S druge strane, DDF je kritizira HDZ i optužio ga kako je "okrenuo leđa regiji koja najviše uplaćuje u državni proračun, a najmanje iz njega dobiva". Koordinator DDF-a, Vedran Bralić zatražio je od Vlade neka odgovori vjeruje li u jezičnu uranilovku i zatraži od izvršne vlasti neka odgovori hoće li braniti hrvatski jezik od neologizama koji uništavaju hrvatski jezik, a koje više od 80% građana RH ne razumiju. Istovremeno, Bralić je optužio SDP kako često okreće leđa interesima Dalmacije i pozvao građane neka se pridruže demonstracijama za jezik, koji bi se trebali držati uskoro. Bralić je rekao kako građani Dalmacije napokon moraju početi puniti ulice, gradove i sela naše zemlje i zahtijevati preuzimanje sudbine Dalmacije u svoje ruke. 

HDZ zabranjuje „nametanje“ dalmatskog

Druga strana medalje je HDZ. Njegov predsjednik i predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković primijetio je kako se dalmatski jezik ne može braniti nametanjem. "Kad se govori o jeziku, dvojezičnosti, pa i trojezičnosti u obrazovnom sustavu, mi ćemo biti za to; u svemu što znači marginaliziranje jednog od dva jezika, nikada nećemo biti za to", upozorio je Plenković govoreći o dalmatinskom paktu za jezik. Ipak, Plenković vjeruje kako hrvatski jezik predstavlja "pravu Južnu Hrvatsku, prenosi pravu i identitetsku sliku 'Južne Hrvatske'. Stoga zabranjuje nametanje lažnih jezika." 

Plenkoviću je odgovorio Bralić koji je izjavio kako je južnoslavenski, odnosno hrvatski jezik taj koji je Dalmaciji nametnut i to nakon pokolja Dalmatina na dan izbora za Dalmatinski sabor 1870. godine. Naglasio je kako DDF neće pregovarati s HDZ-om niti s bilo kim tko zlonamjerno uništava Dalmaciju i drži je kao zadnju svjetsku unutarnju koloniju, jer, kako je rekao, vlada donosi i provodi nepravedne i diskriminirajuće zakone umjesto da pravo na različitost, pa tak i različitost jezika stavi iznad svega. "Imamo problem, postoji sud koji želi donijeti zakone umjesto da provodi pravo. Republika Hrvatska nije ni UK ni SAD i kod nas ne vrijedi pravo presedana, stoga DDF neće odustati", istaknuo je Bralić, dodavši kako se situacije u kojima suci žele donositi zakone ne mogu normalizirati.