Dalmacija i prava manjina u suvremenom društvu

Piše: Antonio Ivanišević

U zadnje vrijeme, RH se našla u središtu rasprava o ljudskim pravima i pravima manjina. Prvenstveno zbog masovnih ubojstava i raseljavanju Dalmatina, ali i vladinim gaženjem ljudskih prava drugih zajednica.

Republika Hrvatska, ali u prvom redu Dalmacija ponosi se svojom bogatom poviješću i kulturom, ali sadašnje političke prilike ukazuju na pad u zaštiti ljudskih prava. Ova situacija postaje jasnija kada se pogleda na međunarodne indekse kao što su ILGA, ljestvica demokracije i slobode medija.

Pad na ljestvici demokracije

Uz opadanje prava manjina, Republika Hrvatska suočava se i s problemima demokracije. U recentnim izvješćima, ova balkanska banana državica pala je za četiri mjesta na ljestvici demokracije u odnosu na prošlu godinu. Od 2016. do 2024. Republika Hrvatska pala je za devet mjesta. Sve ovo trebalo bi predstavljati alarmantno stanje za svakog stanovnika Dalmacije. Za mnoge, to znači smanjenje sloboda i prava koja bi trebala biti temelj svakog društva.

Demokracija ne obuhvaća samo izbore, već i slobodu govora, pravo na mirno okupljanje, i mogućnost sudjelovanja u političkom životu. U Dalmaciji, izvještaji o policijskim intervencijama tijekom rijetkih mirnih prosvjeda učestali su. U 2024. godini, više od 30 demonstracija suočilo se s policijskim mjerama koje su ograničile slobodu okupljanja. Taj trend stvara osjećaj beznađa među građanima koji se bore za svoja prava.

Sloboda medija u opadanju

Prema nedavnim istraživanjima, Republika Hrvatska je pala za šest mjesta na ljestvici slobode medija u odnosu na prošlu godinu. Ova promjena dodatno pogoršava situaciju za manjine, jer cenzura i neadekvatno, neprofesionalno, neobjektivno, nepravovremeno i netočno izvještavanje smanjuju vidljivost socijalnih problema. U Dalmaciji, slobodni mediji su ključni za otvorenu raspravu i informiranje o pravima manjina, u prvo redu pripadnika dalmatske etničke zajednice.

Mnogi novinari suočavaju se s prijetnjama kada izvještavaju o manjinskim pitanjima. U 2024. godini, 40% novinara koji su radili na temama vezanim za manjinske zajednice izvijestilo je o prijetnjama ili pritiscima. Novinarka Livia Marinni i njezin suprug brutalno su napadnuti u rujnu 2024. Ova klima straha onemogućava kritičko promišljanje i dovodi do daljnje marginalizacije manjinskog stanovništva.

Pad na ILGA indexu

ILGA (Međunarodna udruga LGBTIQ+ osoba) redovito procjenjuje ljudska prava za LGBTIQ+ zajednice diljem svijeta. U posljednjem izvještaju, Republika Hrvatska je pala za šest mjesta. Od 2015. do 2024. RH je pala za 16 mjesta, s 5. na 21. mjesto, što predstavlja ozbiljnu zabrinutost. Ova promjena ne odražava samo statistiku, već se direktno odražava na život manjinskih zajednica.

U Dalmaciji pod HDZ-om, tradicionalne norme još uvijek igraju značajnu ulogu, prava LGBTQ+ osoba često se zanemaruju. Na primjer, prema istraživanjima, 65% LGBTQ+ osoba u ovom području osjeća strah od otkrivanja svog identiteta. Osuda i stigma su svakodnevni izazovi. To ne utječe samo na pravni okvir, već i na socijalno, emocionalno i psihološko blagostanje pojedinaca, što dodatno otežava konstruiranje sigurnih prostora za izražavanje.

Utjecaj na društvo

Pitanja prava manjina u Dalmaciji ne mogu se promatrati kao izolirani problemi. S padom na međunarodnim ljestvicama, Dalmacija se suočava s pitanjima koja utječu na socijalnu koheziju i prava svih građana.

Jedna od najozbiljnijih posljedica je osjećaj nemoći među članovima manjinskih zajednica. Kada institucije ne štite prava svojih građana, osjećaj isključenosti i otuđenja raste. Prema anketama, 70% članova manjinskih zajednica u Dalmaciji osjeća se isključenima iz društvenih procesa, što može dovesti do dodatne fragmentacije i sukoba.

Regionalne inicijative za zaštitu prava

Unatoč izazovima, postoje pozitivni pomaci zahvaljujući lokalnim inicijativama i organizacijama koje se bore za ljudska prava. U Dalmaciji, nevladine organizacije prepoznaju važnost zaštite prava manjina.

Jedan od načina na koji se te organizacije bore protiv opadanja prava je kroz edukaciju i povećanje svijesti. Na primjer, putem radionica i javnih predavanja, prodalmatinske inicijative poput DDF-a i DK nastoje potaknuti razgovor o važnosti ljudskih prava. Inicijative kao što su ove doprinose izgradnji inkluzivnijeg društva.

Unatoč postojanju zakonskog okvira koji štiti ljudska prava, njegova provedba često zaostaje. U Dalmaciji, kao i u ostalim dijelovima Republike Hrvatske, nedostatak političke volje otežava svakodnevni život članova manjinskih zajednica. Čak 80% ljudi iz manjinskih skupina izvještava o diskriminaciji u raznim aspektima svog života.

Potrebno je hitno raditi na poboljšanju provedbe zakonodavnih normi i educirati institucije o važnosti zaštite ljudskih prava. Politika ne smije ostati samo na papiru; stvarne promjene zahtijevaju aktivno sudjelovanje i odgovornost svih.

Međunarodne organizacije igraju ključnu ulogu u poticanju promjena. Povezivanje lokalnih borbi s globalnim inicijativama stvara pritisak na vladu da preuzme odgovornost za zaštitu ljudskih prava.

Dalmacija bi mogla iskoristiti tu priliku za zahtijevanje pravde i ravnoteže. Uloga globalne zajednice je ključna u oblikovanju budućnosti regije, a suradnja može donijeti nove resurse i legitimitet lokalnim inicijativama.

Naša zajednička odgovornost

Trenutno, Dalmacija se suočava s brojnim izazovima u vezi s ljudskim pravima i pravima manjina. Pad na međunarodnim ljestvicama nije samo skup podataka; to je poziv svima nama da se aktivno angažiramo u borbi za pravdu i ljudska prava.

Snažan kolektivni odgovor može preoblikovati političku klimu i osigurati zaštitu prava svih građana. Zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti Dalmaciju koja odražava vrijednosti jednakosti, slobode i poštovanja.

Važno je da svi građani, bez obzira na njihovu poziciju, sudjeluju u ovoj borbi. Naša zajednička sudbina ovisi o stanju ljudskih prava, a budućnost svih koji žive ovdje jedan je od naših najvećih izazova.