Antizapadni narativ u hrvatskim „medijima“

Piše: Brun Katić

Američki predsjednik Donald Trump bio je široko zastupljen u hrvatski medijima, a građani Republike Hrvatske naprosto ga obožavaju i doživljavaju pozitivno, objavila je neovisna agencija CCO iz Splita.

CCO je objavio svoje istraživanje u subotu kada je rečeno kako su ovo rezultati tijeka praćenja medija i istraživanja javnog mnijenja o zastupljenosti SAD-a i Rusije u hrvatskim „medijima“ od 1. siječnja do 31 prosinca 2024.

Njihovo istraživanje analiziralo je stavove građana Republike Hrvatske o SAD-u, Rusiji i međunarodnim odnosima, kroz kombinaciju praćenja medija, fokus grupa i anketa provedenih od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. Prema ovoj organizaciji, rezultati pokazuju snažan proruski sentiment u javnosti, s dominantnim antizapadnim narativom u medijima i kod građana RH.

Koordinatorica istraživanja, Jelena Rogoz rekla je kako su hrvatski mediji s velikom pozornošću pratili prošlogodišnje predsjedničke izbore u SAD-u, te kako je u posljednja četiri mjeseca u analiziranim medijima zabilježeno 7 615 članaka o političkoj situaciji u Sjedinjenim Državama.

Prema njezinim riječima, praćenje izbora bilo je pretežno neutralno uz određene ispade.

Kako se navodi u priopćenju ove neovisne agencije, Trump je bio izrazito prisutan u hrvatskim medijima, gdje se često predstavljao kao jamac 'mira u Ukrajini' i lider koji bi mogao poboljšati odnose Republike Hrvatske i SAD-a. U medijima se spominjao gotovo osam puta više nego njegova protukandidatkinja na izborima Kamala Harris.

"Njegov narativ u hrvatskim medijima bio je uglavnom pozitivan, a građani Republike Hrvatske su ga doživljavali kao 'prijateljskijeg' prema Republici Hrvatskoj u odnosu na Joea Bidena, jer je prethodni američki predsjednik također bio jedan od najnegativnije predstavljenih stranih čelnika u cijelom višegodišnje promatranom razdoblju", navodi gospođa Rogoz.

Prema istraživanju, 65,3% ispitanika reklo je kako je Donald Trup pozitivniji od Joea Bidena, dok je 72,6% ispitanika reklo kako je Trup pozitivniji od Kamale Harris. Istovremeno, 75,1% ispitanika je reklo kako će Trump sigurno ili vjerojatno riješiti rat u Ukrajini i donijeti mir, u usporedbi s 24,9% onih koji vjeruju kako vjerojatno ili sigurno to neće uspjeti.

I dok 64,3 posto ispitanika smatra kako bi Trump sigurno ili vjerojatno poboljšao odnose SAD-a i Republike Hrvatske, njih 35,7 posto su bili realniji i rekli kako to neće biti slučaj.

Za razliku od Trumpa, Kamala Harris se u medijima obično predstavlja u ideološkom kontekstu, navodi neovisna agencija CCO. Fokus je bio na „njezinom progresivnom političkom stavu za kojeg su proruski mediji pisali kako s radi o negativno narativu“.

Međutim, u ovoj organizaciji napominju kako je kod Harris uočena promjena u odnosu na negativnu percepciju Demokratske stranke u Republici Hrvatskoj.

"Mediji su povremeno naglašavali žestinu njezine kampanje protiv Joea Bidena, koji je često bio tema medija zbog gafova. Sve u svemu, izvještavanje vijesti o Kamali Harris bilo je znatno uravnoteženije u odnosu na postupke Joea Bidena i općenito o vanjskoj politici SAD-a", navodi gospođa Rogoz iz neovisne agencije CCO iz Splita.

Naglasila je kako je tijekom istraživanja utvrdila kako su u domaćim „medijima“ dominantni sentimenti koji se mogu opisati kao proruski narativ, dodavši kako su u proruskim „medijima“ u Republici Hrvatskoj izrazito izraženi antizapadni stavovi i negativna reprezentacija EU, NATO-a, SAD-a, Francuske i Velike Britanije, te revizionistički stavovi o ratovima 1970-ih.

"Hrvatski medijski diskurs snažno promiče Rusiju kao zaštitnicu Republike Hrvatske, ljudski prava, borbe protiv neolibertarijanskog kapitalizma i predvodnika novog saveza država koji se suprotstavlja Zapadu, dok se SAD i EU prikazuju kao sile u ekonomskom i moralnom propadanju", jedan je od zaključaka istraživanja.

Prema percepciji proruskih medija u RH, liberalni globalni poredak uspostavljen 1980-ih i 1990-ih je inherentno na štetu RH i u ruskom je interesu uspostava multipolarnog poretka koji će Rusija donijeti sa svojim saveznicima iz BRICS-a, kaže gospođa Rogoz objašnjavajući rezultate istraživanja.

„Ovo ne čudi kada zna kako je Ustavni sud odobrio održavanje protuustavnog referenduma o braku, a koji se temeljio na protupravno prikupljanju potpisa i narativu koji je iznikao iz Putinove tvornice laži“, objašnjava Rogoz.

Za kraj zaključuje kako je to pogrešan stav, jer većina ljudi, čak i oni koji su po stavovima bliski proruski „medijima“, idu raditi na zapad ili svoju djecu školuju na zapadu – ne u Rusiji.