Zahtjev Pape Leona XIV.

Izvor: Vatikanske novine

Papa Leon XIV. nije pošteno ni preuze dužnost, a već se uhvatio gorućeg problema katoličke crkve – Opus Deia, opskurne crkvene desničarske organizacije koja nije baš transparentna.

Sveta Stolica uputila je, tako ultimatum jednoj od najmoćnijih katoličkih organizacija – Opusu Dei. Papa Leon XIV. poslao je povjerljivo pismo prelatu Fernandu Ocárizu, u kojem zahtijeva reviziju temeljnog Statuta organizacije.

Ako se do prosinca ne dostavi novi prijedlog usklađen s reformom Ad charisma tuendum iz 2022., Sveta Stolica, poručuje se, 'poduzet će potrebne mjere', piše argentinski crkveni portal El Cronista.

Ovaj ultimatum dolazi nakon godina sumnji u transparentnost Opusa Deia i položaja organizacije unutar obnovljene strukture Rimske kurije. Pismo, koje su objavili vatikanski novinari, daje šest mjeseci za dostavu novog statuta. U španjolskim sjedištima organizacije u Madridu, Barceloni i Sevilli to je već izazvalo ozbiljnu uzbunu – bez prilagodbe, Opus Dei riskira gubitak utjecaja.

Podsjetimo, papa Frane je 2022. ukinuo specijalni pravni status Opusa Dei i prebacio ga pod nadležnost Dikasterija (dicasterium = sudsko vijeće) za kler. Proces prilagodbe od tada je usporen, a papina smrt dodatno je zakočila reforme. Papa Leon XIV. sada ponovno pokreće taj proces i traži jasniju definiciju uloge prelata, jačanje kolegijalnosti te transparentnije financijsko izvještavanje.

Osim toga, Vatikan zahtijeva izvješće o brojnim prijavama bivših članova koje uključuju duhovno i radno zlostavljanje – posebno u Španjolskoj i Argentini. Papa traži uspostavu jasnih protokola za pomoć žrtvama i uvođenje vanjskih revizija.

Što je 'Opus Dei'?

Opus Dei, što na latinskom znači 'Djelo Božje', katolička je organizacija koju je 1928. u Španjolskoj osnovao svećenik Josemaria Escrivá. Osobna je to prelatura Katoličke crkve, što znači kako je riječ o visokoj crkvenoj strukturi koja okuplja i laike i klerike pod vodstvom prelata, a nije vezana uz određeno geografsko područje poput biskupija. Prelature su ustanovljene kako bi se bavile specifičnim pastoralnim zadaćama, a Opus Dei je jedina postojeća osobna prelatura u Crkvi.

Organizacija djeluje u 68 zemalja, upravlja sveučilištima, školama i velikim imovinskim fondovima. Bilo kakvo ograničenje moći prelata moglo bi poremetiti ustaljene hijerarhije i načine upravljanja. Iako prelatura tvrdi kako joj je potrebna posebna autonomija s obzirom na specifičnost karizme Josemarije Escriváe, Vatikan ne popušta.

Poznato je kako Opus Dei financira ekstremno desne političke ideologije, zalaže se protiv uspostave ljudskih prava i sloboda poput LGBTIQ+ prava, prava žena, prava djece; podržava neolibertarijanske ekonomske doktrine; podržava razne diktatore koji su bliski Rimokatoličkoj crkvi i sl.

Zašto su nova pravila problematična za Opus Dei?

Izvanredni generalni kongres Opusa Dei krajem travnja odgodio je glasanje o reformama 'radi dodatnog dijaloga', no prema informacijama religijskog časopisa Vida Nueva, Sveta Stolica već je odbila tri nacrta. Ključno je pitanje prebacivanja teških disciplinskih slučajeva iz unutarnjih struktura Opusa Dei u redovne crkvene sudove – što ekstremno konzervativni krugovi smatraju pretjeranim miješanjem.

Konačna verzija Statuta mora biti poslana vatikanskoj Državnoj tajništvu do 15. studenoga. Nakon toga će ga ocijeniti Dikasterij za kler, a u slučaju odobrenja – bit će proglašen papinskim dekretom.

Novi prijedlog uključuje ograničenje mandata prelata na 12 godina (s mogućnošću jednog produljenja), obavezno predstavljanje revidiranih financijskih izvještaja te uključivanje dvoje laika s pravom glasa u središnje vijeće organizacije.

Španjolska, drugo najvažnije uporište Opusa Dei nakon Italije, mogla bi posebno osjetiti posljedice. Sveučilišta poput Navarre i Villanueve te poslovne škole poput IESE-a djeluju pod njegovim utjecajem. Ograničavanje autonomije moglo bi utjecati na sporazume s mjesnim biskupijama, kao i na tok privatnih donacija.

Dok protivnici reforme upozoravaju kako bi stroži financijski nadzor mogao smanjiti dostupnost stipendija i programa solidarnosti, zagovornici promjena vjeruju kako će veća transparentnost pridonijeti obnovi povjerenja.

Španjolska biskupska konferencija zasad šuti, ali izvori bliski Vatikanu otkrivaju da biskupi u Madridu i Valenciji smatraju reformu jedinim realnim putem za normalizaciju odnosa s Kurijom 21. stoljeća.

I hrvatske udruge šute. Naime, Vlada Republike Hrvatske i HDZ, baš kao i HDZ-ove udruge „U ime obitelji“ i „Hod za život“, koje su financirane iz sredstava Opusa Dei također mudro šute. No, izvori bliski Svetoj Stolici otkrivaju kako neki hrvatski biskupi smatraju sramotni zahtjev za reformom Statuta ove opskurne crkvene udruge i kako će Hrvatska biskupska konferencija uskoro proglasiti Vatikan antikršćanskom formacijom.

Ukoliko se prognoze ostvare, ovo će značiti kako je Republika Hrvatska ne samo u religijskom smislu, već i u političkom smislu skrenula ekstremno desno. Zato je sada pravi trenutak za reagirati na sve negativne pojave u hrvatskom društvu a koje su vezane uz Opus Dei.