NAPOKON: NATO upozorava kako bi pad komercijalnog zrakoplova mogao izazvati vojni odgovor

Piše: Andriy Strashko  

Dužnosnici Alijanse naznačili su kako će se žrtve uzrokovane ruskim GPS smetnjama tretirati "ne kao nesreća, već kao namjerna eskalacija".

Ovo bi potencijalno moglo dovesti do izravnih napada na kaliningradske instalacije za elektroničko ratovanje ili porasta isporuka naprednog oružja Ukrajini. U tom kontekstu, najveće vijesti stižu 13. srpnja iz baltičke regije.

Ovdje Rusija ometa GPS na istočnom krilu Europe sa sve većom preciznošću i dosegom, ciljajući ne samo vojne sustave već i civilno zrakoplovstvo i pomorski promet. Unatoč NATO-ovim zaštitnim mjerama, letovi se preusmjeravaju ili otkazuju, a pomorska navigacija postaje sve ugroženija, a nekoliko vlada sada upozorava kako je velika nesreća samo pitanje vremena, ali to bi moglo biti upravo ono što Rusija traži.

Rusko ometanje GPS-a sada je postalo stalna pojava diljem Baltika, sjeverne Poljske, južne Finske i dijelova Njemačke.

Civilni zrakoplovi koji lete iznad tih regija redovito su prisiljeni prebaciti se na rezervne sustave, a u težim slučajevima preusmjeravaju ili potpuno prekidaju slijetanja, a Finnair je već više od mjesec dana otkazao sve letove za Estoniju zbog sigurnosnih problema. Prekidi su povezani s vojnim instalacijama u Kaliningradu, uključujući antenu Okunevo i sustave ometanja poput Borisoglebska-2 i Murmanska-BN, koji se također koriste u Ukrajini. 

Prema baltičkim i njemačkim dužnosnicima, najopasniji aspekt ovih operacija njihova je nepredvidivost; piloti mogu izgubiti satelitsku navigaciju usred leta uz malo upozorenja, što povećava rizik od slijetanja uslijed padova, kvara instrumenata prilikom prilaza ili čak sudara u zraku u gustom ili zračnom prostoru slabe vidljivosti. Iako je NATO brzo razvio rezervni navigacijski sustav pod nazivom R-mod za navođenje zrakoplova i brodova sa zemaljskim radio-svjetionicima bez GPS satelitskog unosa, čak ni taj sustav možda neće biti dovoljno pouzdan kako bi se spriječio pad. 

Pomorski poremećaji također rastu, a plovila gube točnost pozicioniranja u Baltičkom moru u blizini Kaliningrada, što dodatno opterećuje i civilni brodarski promet i vojnu logistiku.

Ako bi se komercijalni zrakoplov ili putnički trajekt srušio zbog ruskog ometanja, događaj bi se tretirao ne kao nesreća, već kao namjerna eskalacija, na što NATO godinama upozorava Moskvu. Takav incident bi prisilio NATO na odgovor, što bi izazvalo lančanu reakciju koja bi mogla eskalirati sukob daleko izvan okvira elektronskog ratovanja, već u ratni sukob većih razmjera – popularno nazvan III. sv. rat.

Prvi korak bi vjerojatno uključivao neizravni pritisak: trenutno povećanje vojne pomoći Ukrajini, uključujući sustave koji su do sada ostali u rezervi, u kombinaciji s obnovljenim pritiskom za povećanje zapadne obrambene proizvodnje, a moguće čak i aktivno pomaganje Ukrajini u rušenju ruskih zrakoplova, raketa i dronova koji lete u ukrajinski zračni prostor.

Međutim, ako stotine civila poginu u nesreći povezanoj s ometanjem GPS-a, NATO bi mogao krenuti izravnijim putem, potencijalno izravno ciljajući kaliningradske instalacije za ometanje. Kaliningradski sustavi za ometanje mogli bi biti ciljani putem kibernetičkih napada ili tajnih sabotaža čvorova za elektroničko ratovanje s tajnim operativcima. U najgorem slučaju, države članice NATO-a mogle bi poduzeti izravnu individualnu vojnu akciju kako bi uklonile rusku prijetnju ometanja GPS-a. Ove mjere zasad ostaju malo vjerojatne, ali više nisu teoretske, jer Rusija djeluje blizu linije razdvajanja, a svaki promašaj izbliza približava regiju prekretnici.

Ali, to je upravo ono što Moskva želi. Ovi prekidi GPS-a, hibridni napadi i sabotaže nisu nasumični činovi smetnje; oni su dio šire strategije osmišljene kako bi se izazvale baltičke zemlje da prve udare.

Kad bi zemlja poput Estonije ili Poljske djelovala samostalno i preventivno napala ruske sustave, Moskva bi tvrdila da je napadnuta, preokrenuvši narativ i eliminirajući obrambenu prirodu Članka 5. Washingtonskog sporazuma s terena.

Ta bi dvosmislenost razbila jedinstvo NATO-a, omogućujući Rusiji izolaciju manje zemlje i s njima se nosi pojedinačno, dok veće članice odugovlače, pregovaraju ili šalju samo ograničen odgovor. Ograničeni udar Rusija bi također mogla iskoristiti za opravdavanje vojne eskalacije, strane podrške svojih saveznika u Aziji ili čak razmještanja taktičkog nuklearnog oružja prema ruskoj nuklearnoj doktrini, koristeći to kao izgovor kako bi zastrašila druge zemlje i natjerala ih na odustanak.

Cilj Kremlja je testirati krajnje granice zapadne tolerancije bez da sama pređe granicu, nadajući se kako će to učiniti netko drugi s druge strane.

Sveukupno, Rusija ne samo što se miješa u zračni prostor ili brodske rute; ona mami svoje protivnike u sukob koji Moskva bira. Ove operacije ometanja GPS-a dio su obrasca: rastezanje pravila, stvaranje nestabilnosti i čekanje pogreške. Ali, što je ova strategija uspješnija, veća je vjerojatnost kako će jedna od tih pogrešaka izmaknuti kontroli.

Baltičke zemlje znaju kako su prisiljene, ali također znaju što je u pitanju. Jedan sudar, jedno prekoračenje, i hibridni rat mogao bi se pretvoriti u nešto što je mnogo teže obuzdati.