Gdje nestaje asfalt počinje HDZ

Lokalni izbori u Dalmaciji, održani 18. svibnja 2025., predstavljaju ključni trenutak za politički život ove regije. Izborima za gradonačelnike i načelnike općina te župane odlučuje se hoćemo li živjeti u normalnom društvu ili ne.

Željko Kerum treća opcija Splićana

U ovom članku analiziramo rezultate izbora za četiri najveća dalmatinska grada: Split, Zadar, Šibenik i Dubrovnik. Ova bitka između dviju najjačih političkih snaga, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Socijaldemokratske partije (SDP), donijela je uzbudljivu dinamiku.

Politička dinamika Dalmacije

Dalmacija se nekada ponosila svojom raznolikošću, kako kulturnom tako i političkom. Zadnjih 35 godina Dalmacija se nema na što ponositi. Tijekom godina, stranačke borbe oslikale su složenu sliku regije. HDZ i SDP su dominantne stranke, ali scena nije bez izazova. Manje stranke poput Mosta i HGS-a također su pronašle svoje mjesto.

Izbori 2025. bili su važna prilika za građane kako bi iskazali svoje političke stavove i odabrali svoje predstavnike.

Ključna pitanja ove kapanje nisu uključivala teme poput infrastrukture, zdravstva, obrazovanja i komunalnih pitanja, već priče o „Domovinskom“ ratu, braniteljima i kako s nikada nij bolje živjlo, a premijer Plenković je u dužnosničkoj kampanji, koja je zabranjena, otvarao radove, polagao kamene temeljce i sudjelovao na komemoraciji ubijeni ustašama i četnicima na Bleiburgu.

Sramoti podatak kako je na ove lokalne izbore izišlo svega 38% dalmatinskih birača iako su sva istraživanja javnog mnijenja pokazala kako je više od 70% građana nezadovoljni trenutnim stanjem.

Split: Uvjerljiva pobjeda HDZ-a

Iako je dosadašnji gradonačelnik Splita Ivica Puljak ostvario malu, ali značajnu prednost pred Tomislavom Šutom u prvom krugu izbora, gradom pod Marjanom još će četiri godine vladati kandidat HDZ-a. Naime, Centar Stranka j nastala novcem, ljudstvom i ideologijom liberalnog krila HDZ-a i koja provodi HDZ-ovu liberalno-fašističku politiku. Treći je kandidat još jedne HDZ-ove satelitske parastrančice HGS, Željko Kerum, a Davor Matijević kojemu su ankete davale najviše šansi za pobjedu je četvrti. Slijedi Franko Kelam iz još jedne HDZ-ove satelitske parastrančice Most, a zadnja je nezavisna kandidatkinja arina Kovačević

Tako u drugi krug izbra za splitskog gradonačelnika odlaze Ivica Puljak (35,26%) i Tomislav Šuta (30,54%)

Što se tiče splitskog gradskog vijeća, tu je sve odlučeno. HDZ-ova satelitska parastrančica Centar osvojila je 31,07% glasova, sa HDZ 28,28%, još jedna HDZ-ova satelitska parastrančica HGS 11,37%, SDP s Možemo i Direkt 11,33% HDZ-ove parastrančice Most, Domino, HSP i BUZ 5,47.

Zadar: Uzlet SDP-a

Zadar je ovoga puta pokazao sasvim drugačiji trend. SDP je ostvario značajan rezultat. SDP-ov kandidat Daniel Radeta drugi je na izborima za gradonačelnika glavnog dalmatinskog grada i prikupio je 21,17% glasova izašlih na izbore. Radeta će se tako naći u drugo krugu s HDZ-ovi kandidatom, inače ministrom u Vladi RH Šimom Erlićem koji je osvojio 40,84% glasova. Iako su ankete predviđale prednost SDP-ovog kandidata nad kleronacističkim kandidatom, očito je zabranjena dužnosnička kapanja, zarobljenost i korupcija institucija učinila svoje.

Stalih pet kandidata našli su se ispod 15% glasova. Neovisni Žuvela skupi je 13,04% glasova, Biloglav iz HDZ-ovih parastrančica Domino, HS i HSP 8,58, neovisni Modrić 6,22%, neovisni Ninčević 4,16, i Perić iz Fokusa ćipo 3,00%.

Što se tiče zadarskog gradskog vijeća, HDZ-ova koalicija i dalje je u prednosti, ali je SDP u odnosu na prije četiri godine smanjio tu prednost. Tako je sada HDZ na 37,59%, SDP s partnerima na 20,44%. Treći je Richard neovisni s 9,93%. Izborni prag prešli su još koalicija HDZ-ovih parastrančica HNS, HSLS, HSS, DSU i Hoćemo 8,06 i druga koalicija HDZ-ovih parastrančica Domino, HS i HSP s 6,63% glasova izašlih na izbore

Šibenik: Gospodari lokalnog upravljanja

Sasvim je jasno kako će šibenski gradonačelnik i dalje biti Željko Burić, kojega podržavaju kleronacističke organizacije HDZ, HDS i DP. Burić je, prema službenim informacijama DIP-a, prikupio 46,86% glasova. Očito je i u Šibeniku baš kao u Splitu i Zadru zabranjena dužnosnička kapanja te zarobljenost institucija učinila svoje. Stoga, kandidat SDP-a i Možemo, Tonći Restović, koji će se naći u drugom krugu, nema puno šansi.

Ni ostala četiri kandidata/kandidatkinje: Iris Ukić-Kotarac (NLSP), Marin Koudela (Most, HSLS, HSP, BUZ), Mario Kovač (Domino, HS) i Lucian Cvitan (neovisni) nemaju više nikakve šanse za pobjedu, jer su ispali u prvom krugu.

Ni šibensko gradsko vijeću ne cvjetaju ruže. Na vlasti u Šibeniku i dalje je kleronacistička kriinalna organizacija HDZ, koja je osvojila 41,54% glasova. Druga je koalicija SDP-a i Možemo sa osvojenih 22,65% glasova svih izašlih na izbore.

Izborni prag prešli su još: HDZ-ova udruga NLSP s 11,19%, HDZ-ov Fokus sa 6,23, koalicija HDZ-ovih satelitskih parastrančica Most, HSLS, HSP, BUZ s 5,91 i još jedna koalicija HDZ-ovih satelitskih parastrančica Domino i HS s 5,26% izašlih na izbore.

Dubrovnik: Oslobodilački pokret

I u Dubrovniku će vladati kleronacistička kriinalna organizacija HDZ. Naie, HDZ-ov kandidat za gradonačelnika ovog grada oat Franković kojeg podržava još HSU i HS prikupio je 37,51% glasova. Istovreeno, koalicija SDP, SJG i ožeo osvojili su 20,43% glasova svih izašlih na izbore. Tako bar stoji u službeno izvješću DIP-a.

U drugi krug ne ulaze: Pero Vićan iz DDS-a (10,95%), Viktorija Knežević iz HDZ-ove satelitske udrugice Centar (7,97), Željko Raguž iz DUSTRA (6,75%), baš kao još četiri kandidata koja su se našla ispod 5% svih izašlih na izbore.

Do zaključenja ovog članka stanje u dubrovačko gradsko vijeću je slijedeće: kleronacističke organizacije HDZ, HSU i HS prikupile su 32,48%, SDP i ožeo 19,70%. Treći je DDS s 11,88%, a četvrta DUSTRA s 10,20% glasova svih izašlih na izbore. I to bi bilo sve iznad 10% glasova.

Izborni prag prešla je još jedino HDZ-ova satelitska udrugica Centar, koja je osvojila 7,49% glasova.

Analiza i budućnost

Rezultati ovih izbora pokazuju kako je stanje u Dalmaciji zacementirano i kako ova napaćena i opljačkana regija ne prolazi kroz značajnu transformaciju prema boljoj budućnosti. Građani nisu fokusirani na bolju budućnost, već na populističke floskule, a njihovi neizlaskom na izbore HDZ zadržava dominaciju u nekim područjima, dok SDP negdje polako jača svoju poziciju, ali u većini slučajeva gubi.

Dok se pregovori o koalicijama nastavljaju, suradnja temeljena na dijalogu bit će ključna. Rezultati izbora ne otvaraju nadu za Dalmaciju. S vremenom će se pokazati kako se ova politička dinamika neće razvijati prema interesima građana, već će zarobljenost institucija jačati, baš kao i korupcija i politički nepotizam.

Zanimljiva je činjenica kako u centrima četiri najveća dalmatinska grada HDZ i njegove satelitske parastrančice nisu ostvarili pobjedu, ali jeste u prigradski naseljima. Stoga ostaje jasno: "Gdje nestaje asfalt, počinje HDZ".