Demografske promjene u Dalmaciji

Piše: Jelena Rogoz (CCO Split)

Demografske promjene složen su politički, i opće društveni fenomen koji utječe na različite aspekte društva, ekonomije i politike. U Dalmaciji su se, kada govorio o RH, dogodile najveće promjene.

U Republici Hrvatskoj, posebno u Dalmaciji, ovaj proces ima značajan utjecaj na svakodnevni život građana. Dalmacija pod pritiskom demografskih promjena više nije jadranska, mediteranska regija s pogledom na Zapad, kakva tisućljećima bila, već je postala jeftina trećerazredna balkanska mahala bez vizije i određenja.

Zašto je to tako istražujemo u ovom članku o demografskim promjenama u Dalmaciji, koje su uzrokovane iseljavanjem, raseljavanjem, doseljavanjem i promjenama u broju stanovnika.

Demografski pregled Dalmacije

Prema službenim statistikama, područje Republike Hrvatske danas broji oko 900.000 stanovnika manje nego prema popisu iz 1991. godine. Ova brojka sugerira alarmantan trend demografske krize koja pogađa cijelu državu, ali su najveće promjene evidentne upravo u Dalmaciji. Bez dodatnog doseljavanja iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i drugih država koje su nastale raspadom Jugoslavije, pad broja stanovnika bio bi još dramatičniji, s procjenama kako bi bez imigracija taj broj smanjio za još otprilike 700.000.

U trenutnim statistikama, Dalmacija ima oko 160.000 stanovnika manje nego 1991. godine. Ova promjena je izuzetno značajna; naime, mnoge regije, poput Slavonije, izgubile su oko 20% svoje populacije. U Dalmaciji se, gotovo 60% stanovništva iselilo ili je protjerano, što je ostavilo dubok trag na demografskoj strukturi i ekonomskom razvoju regije.

Demografske promjene u Dalmaciji nisu se događale slučajno. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, regija je bila pogođena velikim iseljavanjem i raseljavanjem stanovništva pri čemu su mnogi ljudi napustili svoje domove u potrazi za boljim životnim prilikama, a drugi su doslovno protjerani sa svojih vjekovnih ognjišta. Statistika iz 1991. godine ukazuje kako je Dalmacija tada imala 968.815 stanovnika. Danas, bez iseljavanja, njezina bi populacija iznosila oko 1.165.000 stanovnika.

Od 1991. do kraja 2024. godine, Dalmacija je doživjela doseljavanje oko 580.000 ljudi. Od tog broja, 348.000 (60%) je iz Bosne i Hercegovine, 116.000 (20%) iz Kosova, 87.000 (15%) iz Srbije, dok ostatak dolazi iz Vojvodine, Crne Gore i drugih dijelova svijeta.

Iako je doseljavanje pomoglo u popunjavanju praznina u demografskoj slici, stvorilo je pritisak na identitet, nacionalnu i vjersku strukturu, resurse i infrastrukturu. Na primjer, porast broja stanovnika povećao je potražnju za stambenim prostorom, školama i zdravstvenim uslugama, što može stvoriti tenzije među lokalnim stanovništvom. Promjene u kulturi, jeziku i svakodnevnom životu postaju sve vidljivije.

Ekonomija i demografske promjene

Demografske promjene u Dalmaciji nisu samo brojke – one imaju stvarne posljedice na ekonomiju i društvo. Stanje u gospodarstvu dugo je bilo ovisno o broju stanovnika koji stvara potražnju i doprinosi lokalnim tržištima. S manjim brojem ljudi, mnogi mali biznisi se suočavaju s izazovima održivosti. Na primjer, u Splitu je osjetan pad broja kupaca u malim trgovinama i restoranima, što direktno prijeti njihovoj opstanku.

Kada se smanjuje broj stanovnika, smanjuje se i tržište rada. Mnogi mladi ljudi napustili su regiju u potrazi za boljim poslovnim prilikama u inozemstvu. Mnogi nehrvati i nekatolici su ubijeni i prognani, ne samo pripadnici srpske nacionalne manjine već u prvom redu Dalmatini. Ovaj fenomen dodatno pridonosi demografskoj krizi, jer se mladi ljudi ne vraćaju ili ne pokreću vlastita poduzeća. U 2023. godini, između 18 i 35 godina, više od 40% mladih iz Dalmacije iselilo se zbog bolje ekonomske situacije u inozemstvu, dok je 60% njih prognano.

Osim ekonomskih izazova, demografske promjene također utječu na socijalnu strukturu. Smanjenje broja stanovnika dovodi do starenja populacije, što dodatno opterećuje zdravstveni sustav i sustav socijalnih usluga. Prema procjenama, do 2030. godine, više od 40% stanovništva Dalmacije će biti starije od 65 godina.

Politički kontekst

Mnoge od ovih demografskih promjena dogodile su se planski i ciljano, kako bi se centralizirala vlast i promovirale određene ideologije, u prvom redu kleronacistička i neolibertarijanska. Prema nekim analizama, migracijska politika provodila se s ciljem kako bi se oslabio rast i razvoj Dalmacije, ostvarilo njezino ekonomsko i socijalno nazadovanje te ostvarila ovisnost Dalmacije i njezinih stanovnika o Zagrebu, te Dalmaciju pretvorilo u zadnju unutarnju koloniju na svijetu. Ove promjene su dovele do urušavanja lokalnih poduzeća i smanjenja kvalitete života stanovnika.

Kako bi se suočili s ovom demografskom krizom, lokalni prodalmatinski akteri trebaju razvijati politike koje će privući mlade ljude i potaknuti ekonomski razvoj. Ključno je stvoriti povoljnije uvjete za život i rad, kao i podupirati inicijative za povratak iseljenih osoba.

Demografske promjene u Dalmaciji predstavljaju izazov koji zahtijeva hitnu pozornost i akciju. Mnogi su faktori doprinijeli ovom fenomenu, od iseljavanja i doseljavanja do ekonomskih i političkih pritisaka. Da bi se Dalmacija vratila na put održivog razvoja, ključno je razumjeti te promjene i raditi na njihovom ublažavanju.

Lokalni vođe, poslovni sektor i društvo moraju aktivno sudjelovati u procesu kreiranja novih politika koje će osnažiti Dalmaciju kao atraktivnu destinaciju za život i rad. Potrebne su inovacije u obrazovanju, zdravstvu i zapošljavanju kako bi se stvorila poticajna okolina.

Promatranje ovih promjena i djelovanje kako bi se unaprijedila demografska slika regije ključno je za budućnost Dalmacije. Samo zajedničkim naporima moguće je suočiti se s ovim izazovima i osigurati bolju budućnost za sve stanovnike.