7 načina na koje je Madonna promijenila glazbu

Piše: prof. Nada Talianni

Kad je Madonnin debitantski singl, "Everybody", postao dance hit davne 1982. (N.3 na US dance ljestvici), imao je sve preduvjete za klupski klasik specifične ere od jednog hita: robotsku elektro produkciju, napregnuti vokal skriven u mixu i hladni hook koji bi se svirao na plesnim podijima, ali bi se zaglavio u trgovačkim centrima. Izvrsna je pjesma, ali ne i vrsta kompozicije, produkcije ili izvedbe koja bi najavljivala pop zvijezdu spremnu, voljnu i sposobnu osvojiti svijet.

U roku od nekoliko godina sve se to promijenilo. Madonna – studentica plesa iz Beach Bay-a u državi Michigan koja se pojavila na Manhattanu s 20 dolara u džepu i puno šarma – započela je svoj uspon do dominacije kraljice popa, na kraju plasiravši 12 pjesama na vrh Billboard Hot 100 i nevjerojatnih 50 prvih mjesta na Billboardovoj ljestvici Dance Club Songs tijekom svoje tekuće karijere.

U vremenu od svog istoimenog debitantskog albuma iz 1983. godine, postigla je mnogo toga - previše kako bi se sve ovdje nabrojalo. Ali s Veronica Electronica – dugo odgađanim, dugo očekivanim albumom s remiksima albua Ray of Light o kojeg su obožavatelji godinama tražili – sada je vrijeme kako bi razmislili o načinima na koje je dance glazba drugačija upravo zbog Madonne.

Kao što je slučaj s mnogim pop ikonama, Madonna možda nije bila prva koja je to učinila, ali je često bila osoba koja je to gurnula u mainstream. U eri prije streaminga, glazbene inovacije koje su se događale u underground klubovima u velikim metropolama bile su mitske poput jednoroga za većinu ljudi; mnoge mlade uši diljem svijeta upoznale su se s novim zvukovima u plesu zahvaljujući Madonninoj glazbi, posebno putem remiksova njezinih hitova koji su često gurali slušatelja izvan zone pop udobnosti.

Osim toga, u mnogim slučajevima, Madonna i njezini suradnici koji se mijenjaju stvarali su pjesme koje obožavatelji, kritičari i kolege smatraju među najvećim dance pjesmama svih vremena – bilo kao Veronica Electronica ili kao jedna od mnogih drugih persona s kojima se poigravala tijekom svoje bogate karijere.

Evo sedam načina na koje je Madonna promijenila dance glazbu.

You can do it in the remix

Do trenutka kada je Madonna debitirala sa svojim prvim albumom 1983. godine, remixevi kakve danas poznajemo – inventivne preinake postojećih singlova kako bi se povećao njihov potencijal za plesni podij – bili bi su malo kome poznati tko nije provodio stvarno vrijeme u klubovima New Yorka, Los Angelesa ili Chicaga. Remixevi u trgovini ploča tada su bili proširena verzija koja je dodala nekoliko dodatnih minuta glazbe iz studijskog snimanja ili dub verzija koja je uklonila vokale i usredotočila se na instrumente. Madonna je bila dio promjene toga – čak i ako je to bilo protivno njezinom početnom, instinktivnom porivu za kontrolom.

„Ne želim čuti kako se moje pjesme tako mijenjaju. Ne znam sviđa li mi se to, ljudi mi petljaju s pločama. Porota će odlučiti za mene“, navodno je rekla o remiksima 1986., prema knjizi Rikkyja Rooksbyja iz 2004. “Madonna: Potpuni vodič kroz njezinu glazbu”. Unatoč tome, kao veteranka njujorške underground klupske scene, razumjela je kako remixevi utječu na ljude na novi način: „Ali obožavateljima se sviđa“, nastavila je, „klinci u klubu koji su htjeli čuti ove pjesme na svjež način.“ Kad je Shep Pettibone 1986. uzeo malo slobode na remixu pjesme „True Blue“, preradivši bubnjeve kako bi zvučali tvrđe, Madonni se svidjelo ono što je čula i pozvala ga je neka radi na kompilaciji You Can Dance iz 1987. – prvoj kompilaciji remikseva velike pop zvijezde koji se mogao pohvaliti pjesmama reinterpretiranim na smislene načine.

Nakon toga, Kraljica popa u potpunosti se posvetila remixevima spremnima za klubove koji su mijenjali ili potpuno redizajnirali njezine studijske verzije – u nekim slučajevima („Keep It Together“, „What It Feels Like for a Girl“) čak poboljšavajući originale. Pop pjevači, rock bendovi i reperi su to primijetili, slijedeći njezin primjer koristeći remixeve kako bi poboljšali svoj novi singl, praksa koja cvjeta u eri streaminga. Ako poslušate neskraćenu verziju Finally Enough Love: 50 Number Ones, čut ćete ne samo priču o njezinoj sve većoj razini udobnosti s radikalno drugačijim remixevima, već i priču o sporom, ali postojanom oslanjanju mainstream popa na DJ-eve i producente od 80-ih do danas.

Igrajmo se housa

Ne treba ni spominjati, ali Madonna nije bila prva umjetnica koja je donijela house glazbu na ljestvice. Farley "Jackmaster" Funk s pjesmom "Love Can't Turn Around" dovela je čikašku house glazbu među 10 najboljih u Velikoj Britaniji 1986., a početkom 1987. Steve "Silk" Hurley s pjesmom "Jack Your Body" došla je na vrh britanske ljestvice singlova. No, unatoč tome što je došao iz Amerike, houseu je trebalo dulje kako bi pronašao mjesto na Billboard Hot 100 – a Madonna je odigrala veliku ulogu u davanju mjesta tome.

Uz Shepa Pettibonea, Madonna je u „Vogue“ donijela kaskadne zvukove klavira i ritmičke udarce pjesme „Love Can't Turn Around“, bujnu, soulful energiju produkcije Mr. Fingersa i lukavi nagovještaj queer i trans ballroom kulture, ukusnu destilaciju žanra u pop formi koja je u svibnju 1990. dospjela na vrh Hot 100 ljestvice. Otvorila je vrata budućim klasicima house ljestvica poput „Everybody Everybody“ grupe Black Box, koja je u listopadu ušla među 10 najboljih, i „Gonna Make You Sweat (Everybody Dance Now)“ grupe C+C Music Factory, koja je u veljači 1991. bila broj 1. Osim što je utrla taj put, to je i jedan od najboljih albuma u žanru.

Rani trip-hop

Trip-hop – melankolična, downtempo mješavina žestokih hip-hop ritmova i ambijentalnih tekstura – već se nekoliko godina širio u Velikoj Britaniji kada se „Justify My Love“ našla kao jedna od dvije nove pjesme na Madonninoj kolekciji hitova iz 1990. The Immaculate Collection. Ali, osim što upućeni Amerikanci nisu uživali u singlu „Daydreaming“ grupe Massive Attack, koji je izašao mjesec dana ranije u listopadu 1990., malo je vjerojatno kako su bili spremni za „Justify My Love“.

Koproducirani od strane Lennyja Kravitza i Andréa Bettsa, bio je to rani izlet u zvuk koji se širi i koji je – velikim dijelom zahvaljujući odmah zabranjenom glazbenom spotu – postao prvi Hot 100 broj 1 1991. Pioniri trip-hopa poput Portisheada i Trickyja ubrzo će napraviti valove u Sjedinjenim Državama, a do 1995. Madonna će surađivati s pionirima žanra Nellee Hooper („Bedtime Story“) i Massive Attackom („I Want You“).

Uzdizanje elektroničke glazbe u mainstream

Teško je odrediti kada je elektronika konačno postala mainstream u SAD-u. Svakako, tinjanje acid housea na "Ray of Light" ili filmski industrial ton "Frozen" bili su poznati slušateljima do 1998. Ali velika pop zvijezda koja je snimila potpuni elektronički album svakako je bila ispred svih kada se Ray of Light pojavio na tržištu.

Uz pomoć Williama Orbita, Madonna je stvorila uzbudljiv i introspektivan LP koji je pokazao emocionalnu dubinu koju pop pjevači mogu dosegnuti istražujući anorganske teksture. Neki skeptici su je optuživali za skakanje s trenda na trend, ali Ray of Light je nesumnjivo pomogao žanru kak bi se proširi na mjesta gdje underground raveovi i ripped mixtapeovi jednostavno nisu bili opcija, posebno u eri prije streaminga. Budite uvjereni, kada su pjesme koje spajaju dirljive vokale i rollercoaster EDM postale hit na top listama početkom 2010-ih, Ray of Light je sjao u pozadini umova tih pjevača i DJ-eva.  

Repping Folktronica

Da, podsmjehnite se ako baš morate – a možda baš morate. Nakon što je 2000. godine surađivala s Mirwaisom za velikom albumu Music , Madge se vratila Francuzu za album American Life 2003. godine. Suradnja s folktonicom nije bila toliko umjetnički ili komercijalno plodna, ali njezin maksimalistički pristup fuziji različitih žanrova zasigurno je naveo mnoge neka pričaju o njoj i o albumu – i prethodio je komercijalnoj održivosti sličnih akustičnih/elektro parova za nekoliko godina. Slučajnost ili ne, samo godinu dana nakon remixa i poboljšanja Madonnine "Girl Gone Wild", Avicii je objavio revolucionarnu "Wake Me Up!", koja je postala jedini top 10 pokojne švedske zvijezde na Hot 100 – i neporecivi klasik.

Disco Defender

Francuski DJ-evi/producenti predvodili su oživljavanje disca početkom 2000-ih, ali Madonna se 2005. udružila s engleskim glazbenikom Stuartom Priceom kako bi disco glazbi dali pravu revitalizaciju za XXI. stoljeće. Prenoseći vrtložne žice žanra, pulsirajuće bas linije i neumornu energiju u zvučne mogućnosti novog stoljeća, album Confessions on a Dance Floor (i njegovi istaknuti hitovi "Hung Up", “Sorry” i “Jump”) uvelike je – posebno u SAD-u – utjecao na tada prevladavajuću naraciju kak je disco beznadno zastarjeli žanr koji je zaslužio svoj brzi kraj. Više od toga, podsjetio je ljude koliko disco može biti prokleto divan kada ga sviraju oni koji ga vole, otvarajući put svima, od Pharrella do Marka Ronsona i Due Lipe, da održe plamen. Nakon "Hung Up", ako ste još uvijek mislili kako je disco loš, vjerojatno ste vi bili taj koji ste bili loši.

Karijere s turbopunjačem

S nevjerojatnim sluhom za osjećaj sljedeće velike stvari u plesu, Madonna je tijekom svoje četrdesetljetne karijere katapultirala DJ-eve i producente na nove razine uspjeha. Ubrzala je karijere žanrovskih velikana Shepa Pettibonea, Williama Orbita, Victora Calderonea, Mirwaisa i Stuarta Pricea; surađivala je s brojnim producentima kada su tek počeli s radom (SOPHIE, BloodPop); i pomogla je učvrstiti neke od etabliranih talenata (Diplo, Honey Dijon) kao višeg ešalona dovodeći ih u svoju orbitu. Čitajući zasluge za album Finally Enough Love, dobit ćete popis najvećih i najsmjelijih producenata plesa u posljednja četiri desetljeća - i dokaz Madonnine sposobnosti pronalaženja i poticanja talenata.