62% stanovnika Dalmacije za istospolne brakove

Piše: Daniela Novaković

Istraživanje javnog mnijenja neovisne agencije CCO iz Splita pokazalo je kako se 62% stanovnika Dalmacije izjasnilo kako su za legalizaciju istospolnih brakova, navodi se u priopćenju za javnost voditeljice sektora statistike pri ovoj agenciji, Jelene Rogoz koja je dodala kako je istraživanje pokazalo kako je politika Vlade Republike Hrvatske u potpunosti obrnuto proporcionalna s razmišljanjem stanovnika Dalmacije i njihovim očekivanjima koje imaju od krovne državne institucije.

„Iako se na prvi pogled tako ne bi reklo, stanovnici Dalmacije daleko su liberalniji od stanovnika drugih hrvatskih regija, a to pokazuje i ovo istraživanje. Daljnji pogledi na statističke izračun, jasno očitava ovu razliku, rekla je Rogoz i naglasila kako je po pitanju legalizacije istospolnih brakova ispred Dalmacije samo Istra u kojoj ovaj pravni proces podržava 85% stanovnika, a iza Dalmacije su Primorsko-goranska regija s 55%, slijede Hrvatska s 40% i Slavonija s 21% podrške.

Kada je Dalmacija u pitanju, zanimljiv je podatak kako one osobe koji su starosjedioci u Dalmaciji ili su se doselili u Dalmaciju u razdoblju između 1945. i 1980. gotovo 100% podržavaju legalizaciju istospolnih brakova, dok kod došljaka u ovu regiju nakon 1980., a pogotovo nakon 1990. nitko ne podržava ovaj proces.

Isto tako, 49% dalmatinskih stanovnika podržava udomljavanje ili posvajanje djece od strane istospolnih partnera. I u ovoj ispitnoj kategoriji Dalmacija je druga odmah iza Istre gdje ovaj pravni proces podržava 72% građana. Slijedi Primorsko-goranska regija s 40%, Hrvatska s 23% i Slavonija s 12% podrške.

Voditeljica odjela statistike u neovisnoj agenciji CCO iz Splita, Jelena Rogoz navela je kako se ovdje radi o povijesno-kulturološkoj osnovi, jer su Dalmacija, Istra i Rijeka sve do ulaska u balkansku zajednicu naroda gledalo prema Mediteranu i zapadu gdje se prema homoseksualnosti gledalo na drugačiji način nego u Lici, Slavoniji i Hrvatskoj kojima su prvo harali Turci, a onda su postali mađarsko kmetstvo.

„Isto tako prema istraživanju, oko 45% dalmatinskih stanovnika putovalo u neku od država članica Europske unije i zadržali se u njoj više od tri dana, što je rezultiralo njihovi pozitivnim pogledom na normalnost. Ovo ne uključuje radnike u stranim državama, već studijska i turistička putovanja što utječe na pozitivnu promjenu svijesti“, istaknula je Rogoz.

Napomenula je kako „proliberalni stav“ raste i sa stupnjem obrazovanja stanovništva i dodala kako s obzirom na urušavanje školskog sustava i realan pad visokoobrazovanog stanovništva, bez obzira na nominalni rast izdanih diploma  završeni visok stupnju obrazovanja, pada broj stanovnika koji podržavaju legalizaciju istospolnih brakova i posvajanja djece od strane istospolnih parova. Tak se u usporedbi s 2013. ovaj pad najviše osjetio u Slavoniji i Hrvatskoj, baš kao i u Primorsko-goranskoj regiji.

Prema njezinim riječima, logično je kako je taj pad najviše vidljiv u Slavoniji i to ne samo zbog urušavanja sustava obrazovanja, već i zbog političkih stranaka koje vladaju ovo regijom. Većinom su to ekstremno desne političke opcije koje stanovnike drže u mentalnoj izolaciji i zarobljenima u prošlosti te ratnim sukobima iz '90. godina XX. stoljeća, dok istovremeno čelnici tih stranaka šuruju sa srpskom narko mafijom. To su glavni razlozi zašto u Slavoniji manjka modernizacije svijesti.

„Modernizacija svijesti u Slavoniji treba se provesti radi svih stanovnika ove regije, a ne samo zato što im je cilj biti dio veće europske obitelji, a točna, pravovremena, objektivna i nepristrana informiranost slavonskih stanovnika mora porasti. Stanovnici zapadnih i južnih hrvatskih regija trebali bi raditi na tome kako bi se Slavoncima što više približila istina. Važno je da opredijeljenost stanovnika svih hrvatskih regija ka normalnosti raste“, poručila je Rogoz.

Ocijenila je kako se ovo teško može dogoditi kada imamo dijelove Dalmacije u kojima se pitanja legalizacije istospolnih brakova i pitanje posvajanja djece od strane istospolnih parova također gleda na negativan način.

„Iako se 62% stanovnika Dalmacije pozitivno izjasnilo glede legalizacije istospolnih brakova, a 49% glede posvajanje djece od strane istospolnih parova, kada se gleda statistika po pojedinoj dalmatinskoj komunalnoj općini, najlošije stanje je u Imotskom gdje bi samo 6% stanovnika legaliziralo istospolne brakove, slijede Kaštela sa 12%, pa Knin sa 13%, dok su na vrhu liste Hvar sa 100%, Rab s 99% i Vis s 98%. Kada govorio o udomljavanju ili posvajanju djece od strane istospolnih roditelja, također je najlošija situacija u Imotskome gdje nitko ne bi dopustio udomljavanje ili posvajanje djece od strane istospolnih roditelja, slijedi Knin s 0,5% i Kaštela s 1%. Najpovoljnije šanse za ovo su na Rabu 73%, Hvaru s 69% i Splitu s 63%“, navela je Rogoz.

Zanimljiva je činjenica kako su po pitanju legalizacije istospolnih brakova te udomljavanja i posvajanja djece od strane istospolnih parova najliberalnije osobe rođene između 1965. i 1985. godine. U komparaciji godišta, osobe rođene u razdoblju između 1960. i 1965. liberalnije su od osoba rođenih između 1985. i 1990. Također, osobe rođene između 1955. i 1960. liberalnije su od svih generacija rođenih između 1900. i 2010. osobe rođene između 1950. i 1955. liberalnije su od svih generacija rođenih između 1990. i 2010. osobe rođene između 1945. i 1950. liberalnije su od svih generacija rođenih između 1990. i 2010.

„Ovo je jasan znak kako se 1990. dogodio niz negativnih procesa u hrvatsko društvu“, naglasila je Rogoz.

Kroz analizu je zaključeno kako građani Republike Hrvatske još uvijek nisu dovoljno informirani o tome što znači legalizacija istospolnih brakova i udomljavanje posvajanje djece od strane istospolnih parova, a dvije trećine građana smatra kako su reforme koje je nužno provesti treba provesti kako bi Republika Hrvatska postala bolje društvo. A koliko je legalizacija istospolnih brakova i posvajanje djece od strane istospolnih parova pozitivan izbor pokazuje i to kako su građani RH odgovorili na pitanje biste li za pripadnike LGBTIQ+ zajednice htjeli zakone poput onih na Zapadnoj Europi ili poput onih u Rusiji, gotovo dvije trećine ispitanika reklo je kako žele zakone poput onih sa Zapadne Europe.

Istraživanje je provedeno od 1. do 20. travnja nad 20 650 stanovnika Republike Hrvatska svih uzrasta, obrazovanja i pozicija u sustavu rada.