top of page
A2.png

Republika Hrvatska – zarobljena država

  • Writer: Autonomija Dalmacija
    Autonomija Dalmacija
  • 2 hours ago
  • 4 min read

pišeꓽ Lorenzo Priuli

Je li Republika Hrvatska socijalna država. Gdje smo to mi? Mogu li ja, možeš li ti nešto učiniti? Razvidno je kako nitko ne ože ništa učiniti jer je ova država zarobljena od stranačkih struktura.
ree

Odmah ću reći kako Republika Hrvatska nije socijalna država! Moći živjeti od poštenog rada, socijalna pravda i solidarnost su vrijednosti koje sam usvoji od mojih roditelja. Rekli bi, iz takvog socio-kulturalnog miljea dolazim. Prvu polovinu života živi sam te vrijednosti u okolnostima socijalističkog poretka i od države kontroliranog gospodarstva, a, evo, drugu polovinu u kvazi demokratskoj Republici Hrvatskoj.

 

Moje je iskustvo vrijedno i bitno te vrijednosti – pošten rad, socijalnu pravdu i solidarnost živjeti. Prianjanje uz njih se isplati u smislu meni etički prihvatljivog, a poduzetnički održivog načina osiguranja vlastite egzistencije uz brigu o drugim ljudima i prirodi. Mene ispunja zadovoljstvom, radošću i zahvalnošću. Radi toga sam, da pridonesem političkom okruženju koje osigurava okvir za takav život, u svojim kasnim pedesetima ušao u formalnu politiku na lokalnoj razini.

 

Socijalna država je ustavna kategorija

Dobra je vijest kako je prema našem Ustavu, Republika Hrvatska pravna (ustavna), demokratska i socijalna država. To znači kako prije svega Ustav i zakoni, trebaju jamčiti minimum ljudskog dostojanstva svima, a sućut za čovjeka u potrebi trebala bi biti institucionalizirana. Nadasve loša je vijest kako u javnom diskursu svijest o toj ustavnoj kategoriji, socijalnoj državi, gotovo ne postoji, a tek u tragovima je u praktičnom životu građana.

 

U ruke mi je došla znanstvena monografija ”Socijalna država kao temeljna vrijednost suvremene Republike Hrvatske”. Osvijestila mi je kako je socijalna država ustavna kategorija, zašto ona može biti i u nekim državama poput Njemačke, Švedske već je treći put; koja je uloga i mogućnosti utjecaja Ustavnoga suda u preispitivanju ustavnosti, primjerice, poreznih i radnog zakonodavstva.

 

Što sam pročitala daje mi osnove za nadu iako pokazuje kako hrvatski socijalni Ustav još uvijek čeka svoje „herojske suce”. Drugo, imamo politički program jedne od prodalmatinskih inicijativa – DDF, koji kaže kako će svoje djelovanje usmjeriti na ostvarenje ustavne kategorije socijalne države i kako postoje instrumenti koje kao inicijativa može pri tome koristiti.

 

Zarobljena država tu među nama

No, kakvu mi to državu imamo? Zarobljenu državu! Zarobljenu državu prepoznajemo kroz velike uzastopne koruptivne afere, kada je već svima bjelodano kak moćni pojedinci, institucije, kompanije ili grupe koriste korupciju kako bi oblikovali državnu politiku, pravni okvir i ekonomiju u korist privatnih interesa (stranačkih ili korporativnih).

 

Zarobljavanje države odnosi se na način na koji javni službenici, kompanije koje podržava država, privatne kompanije ili privatni pojedinci manipuliraju formalnim procedurama (kao što su zakoni i društvene norme) i vladinom administracijom, kako bi utjecali na državnu politiku i zakone u njihovu korist. Dok je mi prepoznajemo samo u velikim koruptivnim aferama, ona zapravo guši i drži mač nad glavom građanima, a posebno najranjivijim građanima. Može ih uništiti u mahu.

 

Evo jednog, na žalost već uobičajenog načina. Posebno se razmahalo u Zadru. I to u dvije forme. Kroz redovan nadzor režu se propisane drakonske kazne kako bi se, valjda, punio proračun!? Primjerice za 2 eura viška u blagajni, a koji se tijekom nadzora utvrdi, a što je mogla biti i vjerojatno je bila zabuna pri povratu novca, odere se kazna od 1 000 eura bez odgode i bez prava na žalbu, konobar dobije otkaz. Uz to još ide prijava na Prekršajni sud. Ili, na šanku je zatečena zdjelica sa sitnišima, napojnicama – 2 500,00 eura kazne na licu mjesta i uz to prekršajna prijava, jer i napojnice iznad zakonom određene sume podliježu oporezivanju.

 

Ali, tu su i izvanredni nadzori koji te mogu zadesiti na anonimnu prijavu npr. poslovne konkurencije, političke prijetnje, nekoga koji npr. smatra kako je organiziranje Halloween party-ja sotonizam ili veganstvo opasna sekta… Bez obzira tko to bio i iz kojih motiva, strašno je i zastrašujuće je što je to moguće i što se događa.

 

Naši građani žive s tom prijetnjom nad glavom. A praksa je već uhodana pa, ako vam se tako što dogodi, će vam većina odvjetnika savjetovati neka se ne bodete s rogatima nego da izravnu kaznu koju izriče inspekcija platite, a na sudu priznate i molite za milost – što manju prekršajnu kaznu.

 

Žilavo, ustrajno, solidarno do naše socijalne države

Imamo li odgovor na ovo? Čini se kako nemamo. Zato što ga ne vide, mnogi mladi, sposobni, kreativni odlaze iz Republike Hrvatske. Mislim kako je bitno kako oni koji ostaju pruže otpor koruptivnom sustavu na mjestu na kojem jesu – kao građani, poduzetnici, politički odgovorne, odnosno utjecajne osobe… ne pristajući i ne služeći se potkupljivanjem ili političkim vezama.

 

Takav otpor, kao i svaki vid nenasilnog djelovanja, počinje pitanjem: ”Što ja mogu učiniti?” Uvijek se neki odgovor domisli i pokrene proces koji treba imati i tu osobnu i javnu i na kraju institucionalnu komponentu.

 

Od mene, od mog koraka se obično naziva „od dolje”, ma na kojoj društveno političkoj razini sam pozicioniran/-a. Od mene, „od dolje”, započinje stvaranje mreže podrške i suradnje – horizontalne (poduzetnici, korisnici, solidarni građani) i vertikalne (organizacije civilnoga društva, znanstvenici, osobe na političkim odgovornostima). Snagom suradnje, moći „sa” suprotstavljamo se destrukciji dominacijske moći „nad”. Žilavo, ustrajno, solidarno do naše socijalne države.

Comments


bottom of page